Grci - Wikipedia

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Slavni Grci
Grci
(Heleni; Hellenes; Έλληνες) su narod iz
helenske
grane
Indoevropljana
nastanjen na području današnje Grčke kojoj, pored kopnenog dijela, pripadaju još otok
Kreta
i druga otočja u
Egejskom moru
Grci su kroz historiju dobivali razna imena od drugih naroda s kojim su dolazili u kontakt. Naziv "Grci" potječe od plemena
Graikoi
(Γραικοί), što opet potječe od vlastitog imena Græcus (Γραικός), sina
Pandorinog
i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi u 8. vijeku p. n. e. migriralo je u
Italiju
, pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci.
Ime Heleni došlo je po malom plemenu Hellenes u
Tesaliji
gdje se spominju uz
Mirmidonce
koji su zajedno pod vodstvom
Ahila
jedrili protiv
Troje
. Pleme Heleni dobilo je također ime po ličnom imenu Hellen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono nacionalno ime. Glavna grčka plemena bila su
Ahajci
ili Ahejci (prvi Grci; Achaeans),
Eoljani
Dorani
Jonjani
Stari Grci bili su jedinstven narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi ovog naroda ipak prethodi više perioda. Od 6000. do 2900. p. n. e. traje neolitski period s neolitskim kulturama. Negdje 2900. ili 3000. p. n. e. počinje rano bronzano doba koje će potrajati sljedećih 1000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati
metalurgija
, najpoznatija je
bronza
, od koje se proizvodi oruđe i oružje, naročito na
Kreti
Cikladima
i kopnenoj
Grčkoj
. Završetkom ovog doba, oko 2000. p. n. e, počinje minojsko doba (
Minojci
) na Kreti, koje je nazvano po legendarnom kralju
Minosu
, a dijeli se na rani (3000-2200. p. n. e), srednji (2200–1500. p. n. e) i kasni period (1500–1000. p. n. e). Period visokog kulturnog dostignuća Grčka doživljava u mikenskom dobu (Mikenjani). Oko 1100. p. n. e. sa sjevera stižu
Dorani
i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je od 1600. do 1100. p. n. e.
Richard Hooker
dijeli ga na rani, srednji i kasni heladski period. Već 500. do 336. p. n. e. Grčka je podijeljena na male gradove-države, koji se sastoje od grada i okolnog područja.
Mikenska civilizacija na svom zapadu oko 1100 godine p. n. e. dovodi Grčku u tamno doba koje će potrajati do 750. p. n. e. To je doba mnogih ratova. Nakon trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, a Mikenjani ulaze u period građanskih ratova.
Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u
arhajskom periodu
od 750. do 500. p. n. e. Javljaju se gradovi-države (
polis
), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do 336. p. n. e Klasični period stare Grčke historije. Grci dolaze u sukob s Perzijom na istoku. Osvajač
Aleksandar Veliki
umro je 323. p. n. e
Atina
je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Atinom vlada
Perikle
, koji učvršćuje demokratiju. Izgrađen. je
Partenon
na
Akropoli
. Pišu su tragedije
Sofokla
Eshila
Euripida
. Osnivaju se filozofske škole Sokrata i
Platona
Helenistički period počinje 336. p. n. e, a traje do 146. p. n. e.
Æthikes
, sjeverna i sjeverozapadna Tesalija, planine
Pind
i Karvounia.
Agræoi
, na planinama Agrapha između rijeka Achelous i Agraphiotes. Svoju zemlju zvali su Agraea ili Agrais.
Akarnanes (
Akarnanci
), u Akarnaniji. Gradovi su im bili: Amphilochia, Amphilochikon Argos, Limnaea, Stratos, Oiniades, Anaktorio, Echinos, Aktio, Solion, Alyzea, Astakos, Phoitia, Medeon, Thourion, i Metropolis.
Almopia
, u sjeverozapadnoj Makedoniji između rijeka Loudias i Axios. Glavni su im bili gradovi: Orma, Apsalos, Europos i Notia.
Aones (
Aonci
), prastanovništvo Beotije. Od drugih Grka smatrani su
barbarima
. U Beotiju su došli iz Atike zajedno s plemenima Temmikes, Leleges, i Yandes.
Aperandoi
, Živjeli su između rijeka Agraphiotes i Megdovas, pa do planina Agrapha. Bili su potpleme Etolaca.
Athamanes (
Atamani
), na sjeverozapadu Epira, na planinama Tzoumerka i susjednom dijelu Trikale. Od drugih Grka smatrani su polubarbarima. Važni su im gradovi bili Argothea (glasvni) i Theodoria.
Atindanes
, živjeli su na sjewverozapadu Epira.
Avandes
, pleme iz Euboje. Proto-helensko pleme. Došli su u Grčku između 2100. i 1900. p. n. e. Živjeli su u Fokidi, nešto u Argolidi, Epiru i Maloj Aziji.
Boeotoi
, između Epira i Makedonije, kasnije migriraju između Tesalije i zaljeva Pagasitikos. Računa se da su etolsko pod-pleme
Chaones (
Haonci
), staro proto-helensko pleme možda porijeklom od Pelazga. Živjeli su na Epiru, između planina Keraunia i rijeke Kalamas. Srodni su Haoncima južne Italije. Važni su im gradovi: Vouthroton, Ilion, Foenice, Panormos, Ogchismos, Amandia, Antigonea
Dolopes (
Dolopljani
) staro etolsko pleme srodno Magničanima (Magnites). Živjeli su u Akarnaniji, južnoj Tesaliji i Phitiji. Glavni im je grad bio Ktimeni, ostali su bili: Dolopeis, Ageiai, Menelais, i Ellopia.
Dorians (
Dorani
), vidi.
Dryopes
, ovi su srodni plemenu Leleges, smatrani si barbarima. Živjeli su među planinama Oiti i Parnas, a svoju zemlju su zvali Dryopis. Glavno središte bilo im je Drys.
Ektines
, prvi stanovnici Beotije.
Eordoi
, Eordoi. Indoevropljani, pleme iz istoimene regije (Eordaea) u zapadnoj Makedoniji kod jezera Vegoritis. Ovo pleme bilo je proto-helensko iz kasnog bronzanog doba, ovamo su se naselili 2200. p. n. e. Glavni gradovi su im bili Eordaea, Arnissa, Vegora i Kellas.
Epeioi
, pleme Pelazga sa zapada Peloponeza, živjeli su u zapadnoj Ahaji i otočju Echinades. Glavni su im gradovi: Vouprasion, Elida, Yrmine, Myrsinos, Olene, Dyme, Ephyra, Kyllene, Pylos i Aleisio.
Eurytanes
, Ætoliansko pod-pleme iz distrikta Karpeniss među planinama Panaitolikon i Tymfristos. Tokom prethistorije, čini se živjeli su u Tesaliji. Glavni grad bio im je Oichalia.
Gefyraeoi
, ne-helensko pleme (Feničani) iz Beotije, iz grada Gefyra, kasnije sele na Atiku. U Grčku su donijeli alfabet.
Idonoi
, pleme u zapadnoj Trakiji, između Strymona i Nestosa. Zemlja im je nazivana Idonis i Andandros. Gradovi su im bili: Myrkinos (glavni grad), Draviskos i Amphipolis.
Ionians (
Jonjani
), jedno od velikih helenskih plemena koji su se dijelili na 4 pod-plemena: Geleondes (Geleondi), Oplites (Hopliti), Aegikoreis (Egikori) i Argadeis (Argadi). Živjeli su u jugozapadnoj Tesaliji ali vrlo rano kreću na jug u Lokriju i Ahaju, pa ubrzo koloniziraju Atiku i Malu Aziju. Naseljavaju Ciklade, Eubeju, Korint, Megaru.
Kikones
, ovo pleme živjelo je između rijeke Evros i jezera Vistonis, gdje su se naselili između 1300 i 1200. p. n. e. Gradovi su im bili Xantheia, Maronea, Ismaros (glavni), Zone i Kyzikos. Saveznici Trojanaca, nakon trojanskog rata
Odisej
je osvojio njihovo središte Ismaros, a nakon mikenske ere nestali su kao narod.
Krestones
, pleme iz Krestonije, makedonskog distrikta između Halkidike i Strymona. Bili su pelazgijsko-tračko pleme. Gradovi su im bili: Antigonea, Xylopolis, Terpyllos, Karavia i Kreston.
Lapithes
, glavni narod rane Tesalije. Pokorio ih je doranski kralj Ægimios. Gradovi su im bili: Argissa, Gyrtone, Orthe, Elone i Olossoi.
Leleges
, predhistorijsko pleme nomada. Kolonizirali su Ciklade, Malu Aziju, Etoliju, Megaru, Lokriju, Eubeju, Beotiju i druge krajeve. Nakon trojanskog rata (bili su im saveznici) naselili su Hios i Samos.
Lyngistes
, ilirsko pleme iz Makedonije iz regije Lyngystis (susjedi Dasareta), glavni grad bio im je Herakleia, ostali: Kella i Vevi.
Magnites
, pleme iz Tesalije, najznačajnije tokom
neolitika
, te bronzanog, minojskog i mikenskog doba. Gradovi su im bili: Mithone, Thaumakine, Melivoia, Olizon i Minyai.
Makedonci
(antički), stari Grci -helenski narod- pleme iz Makedonije.
Malieis
, pleme iz južne Tesalije, ogranak Dorana. Malijanci (Malians) su se dalje dijelili na na tri pod-plemena: Trachinioi, Paralioi i Iereis. Isprva im je glavni grad bio Herakleia, kasnije Lamia.
Molossoi
, pleme s Epira, u kasna klasična vremena kontroliraju cijelo epirsko područje.
Mygdones (
Migdonci
), tračko pleme iz južne Makedonije između Axiosai Strymona u sjevernoj Halkidiki kod zaliva Thermaikos. Gradovi: Therme, Sidos i Chalestri.
Oetaeoi
, pleme s planine Oeti u južnoj Tesaliji, a u 5. vijeku u dolini rijeke Aspos. Važniji gradovi: Antikera, Anthile, Herakleia i Trachis.
Orestes
, pleme s Epira, zemlja im se zvala Orestis koja je dio Molossije. Naseljavali su i kraj između rijeka Aous i Achelous. Važniji gradovi: Orestia i Argos Orestikon.
Paetoi
, manje značajno pleme u regiji Paetike. Najznačajniji grad im je Zerenia.
Pelasgoi
(Pelazgi), indoevropska plemena, prastanovništvo Grčke. Drži se da su u ovo područje došli oko 3000 godina p. n. e. Isprva su naselili Tesaliju i Epir a kasnije se šire i u Argolidu, Arkadiju, pa na egejske otoke, Atiku, Kretu, Joniju, Ahaju, Fokidu, Eubeju i drugdje. Većinom su nestali po završetku mikenske ere, ali je njihovih zajednica ostalo sačuvanih sve do početka 5. vijeka p. n. e. u Kristoniji i Propontidi.
Perraivoi
, pleme iz sjeverne Tesalije u distriktu Istiaiotis. Gradovi su im bili Gonnoi, Olousson, Phalanna, Doliche i "tripolis" koji se sastojao od gradova Azoros, Polichna i Pythion. Bili su članovi delfijske Amfiktionije.
Morski narodi
Sea Peoples
), narodi iz vremena
tamnog doba
, porijeklo im je nepoznato. Tehnološki i umjetnički sofisticirani. Jedina grupa u Levantu koja se služila željeznim oružjem. Plemena koja spominju lingvisti i arheolozi su: Danya (Dannuna), Ekwesh, Karkisa, Lukka, Labu, Meshwesh, Peleshet, Shardana (Sherden), Shekelesh, Tjekker, Tyrsennoi, Weshesh.
Temmikes
, barbarsko pleme iz Beotije prije Beočana. U Beotiju dolaze s plemenima Aones, Leleges i Yandes.
Thesprotians
(Tespročani), pleme iz Thesprotia. Bili su podijeljeni na mnoga podplemena: Aegestaeoi, Dodonians, Eleaeoi, Elinoi, Ephyroi, Ikadotoi, Kartatoi, Kestrinoi, Klauthrioi, Kropioi, Larissaeoi, Onopernoi, Opatoi, Tiaeoi, Torydaeoi, Fanoteis, Farganaeoi, Fylates, Chimerioi. Glavni gradovi bili su im: Ephyra, Chimerion i Torine.
Visaltes
, pleme iz Makedonije, između jezera Volvi i rijeke Strymon. Gradovi su im bili Verge, Euporia, Kalliteres, Oreskia, Visaltia (glavni).
Vistones
, pleme na Rodopima, blizu Abdere. Zemlja im se nazivala Vistonea.
Yandes
proto-helensko pleme iz Beotije, u kasnija vremena koloniziraju Istočnu Fokidu, zapadnu Lokriju i Etoliju.
Najstarije građevine Grčke, u mlađe kameno doba, su malehne kamene kućice, okolo zaštićene drvenim zidovima. Kasnije se upotrebljavaju veće kamene kuće, i kameni zidovi koji štite
selo
. U kasno bronzano doba, pod utjecajem Minojaca s Krete Grci grade palače i velike kamene grobnice, grade se ceste, mostovi i brane. Dolaskom tamnog doba počinju mnogi
ratovi
, pale se palače i uništava većina sagrađenog. Ipak dolaskom željeznog doba i arhajskog perioda u Grčkoj se može vidjeti novi tip gradnje: hramove, Grci su politeisti a gradi se u dorskom stilu. Palača više nema, grade se ponovno kuće i grade ceste i podižu mostovi i kameni zidovi. U klasičnom periodu svetišta je sve više.
Partenon
je podignut 440tih p. n. e. Ljudi klasičnog perioda grade u jonskom stilu.
Demokratija
štiti grčki narod od gradnji palača i velikih kamenih grobova, jer politički svi su ljudi jednaki i ravnopravni. Umjesto navedenog Grci grade javne građevine gimnazija i stoe, gdje se ljudi mogu sastajati i razgovarati.
Od 300tih p. n. e., u helenističkom periodu javljaju se novi arhitektonski tipovi. Provodi se manje vremena i na gradnjama svetišta. Nova forma postaje teatar. Podižu se po cijelom grčkom svijetu. Grci grade ceste prema novim krajevima koje je osvojio Aleksandar Veliki, u barbarske krajeve treba dopremiti grčku kulturu. Kada su oko 200. – 100. p. n. e. Rimljani osvojili Grčku ovi su sa sobom donijeli novi, rimski stil. Oko 400. godine Grci su prešli na
kršćanstvo
, njihova kultura propada. U arhitekturi sada prevladava gradnja crkvi i
manastira
Laokontova grupa, 1. ili 2. vijek p. n. e.
Grčka
umjetnost
javlja se u četiri glavne forme:
arhitekture
skulpture
slikarstva
i bojene lončarije. Arhitektura uključuje gradnju
kuća
, religioznih građevina kao što su
svetišta
i grobovi te javnih građevina: gradskih zidova, pozorišta,
stoa
. Njihove skulpture su malehne figurine, statue u prirodnoj veličini, kao i
reljefne
skulpture na zidovima zgrada i grobnim spomenicima. Slika iz klasičnog perioda je preostalo malo. Većina potječe iz
bronzanog doba
. Slika se na zidovima (
murali
). Slika se javlja naročito na lončariji, a takvih primjera imamo iz svih perioda grčke historije.
Aristotel (kompjuterski generirana slika)
Prvi zapadnjački
filozofi
bili su Grci.
Sedam grčkih mudraca
, prethodnika filozofa u pravom smislu riječi, živjelo je i djelovalo između
7.
6. vijeka p. n. e.
Grk
Tales
(7.-6. vijek p. n. e.) prvi je zapadnjački filozof.
Najpoznatiji starogrčki
filozofi
bili su
Sokrat
, Platon i Aristotel. Sva trojica su živjela u
Atini
. Najstariji je Sokrat, Platon mu je bio učenik oko 400. p. n. e. kada je
osuđen na smrt
, Sokrat je otklonio ponuđenu mogućnost bijega i sam je ispio otrov
399. p. n. e.
Njegov rad nastavlja Platon.
Aristotel
, najmlađi, došao je zatim na studije Platonu i po završetku otvorio je vlastitu školu.
Nakon smrti
Platona
i Aristotela u Grčkoj su djelovale druge velike škole mišljenja:
stoici
skeptici
epikurejci
. Ove škole djeluju do pojave kršćanstva u Grčkoj.
Odjeća muškaraca kod Grka sastoji se od tunike, ona je najuobičajenija, izrađivala se od
pamuka
ili
lana
. Nosi se jedino preko jednog ramena. Preko ove tunike, ako bi bilo hladno, Grci su nosili pamučni ogrtač. Noge su im uvijek bile gole. Od obuće imali su kožne
sandale
, mnogi su ipak cijeli život provodili bosonogi.
Ekonomija kod Grka je vođenje kućanstva. Sama riječ je njihovog porijekla, nastala je od
oikos
(kuća) i
nomy
(zakon). Po zanimanju Grci stare Grčke bili su poznati i vješti pomorci koji su jedrili cijelim istočnim
Mediteranom
. Živjeli su od pomorstva, a mnogi su se bavili i
ribolovom
. Ribu su ribari lovili i jeli a dio su i prodavali u gradovima. Znatan dio Grka bavio se trgovinom ili su živjeli kao vojnici svojih gradova-država.
Grci su jeli veliku količinu ribe,
meso
veoma rijetko. Od žita upotrebljavali su pšenicu,
ječam
proso
. Vino i maslinovo ulje kod Grka je uz ribu ostalo na vodećem mjestu u prehrani sve do danas.
Populacija Grka (procjena 2006). iznosila je preko 13.326.000 u 84 države. Najviše ih ima u: Grčkoj (9.590.000), te u svijetu:
SAD
(1.334.000);
Njemačka
(573.000);
Australija
(270.000);
UK
(240.000);
Kanada
(158.000);
Italija
(154.000);
Poljska
(115.000);
Čile
(120.000)
u ostalim zemljama ispod 100.000.