Ha–Kol broj izdanja: 143 siječanj–veljača 2016. הקול TeveT / ŠvaT / adar i 5776. Tema broja: hrana SADRŽAJ 4 UVODNIK 17 NAŠA “TETA KLARA” U PJESMI 38 PRIČA O ŽIDOVSKIM 5 HRVATSKA ODALA POČAST YEHUDE AMICHAIA DUĆANIMA DELIKATESA ŽRTVAMA HOLOKAUSTA 18 SASTANAK ŽENSKE SEKCIJE UZ 42 BLINTZES — ŽIDOVSKE 8 OBITELJ GLOJNARIĆ I JURAJ MIJNIKU DI SPINAKA PALAČINKE PAVLEK NOVI PRAVEDNICI 19 FILMOVI MIRE WOLF NA 43 RE’EM HERTS: TRADICIJA MEĐU NARODIMA FILMSKOM FESTIVALU U ITALIJI MORA BITI BAZA SVAKE 9 “POVRATAK NORMALNOM 20 “CENZURIRANI GLASOVI” — DOBRE KUHINJE ŽIVOTU” — TEMA FILM O DVOJBAMA VOJNIKA 46 PUTOVANJE KROZ KNJIGU KOMEMORACIJE U U EUFORIJI POBJEDE RECEPATA MOJE BAKE ELE AUSCHWITZU 21 RELATIVIZACIJA FAŠIZMA 48 KUNST I PREMERL — 11 IZLOŽBA “UMJETNOST JE NEPRIHVATLJIVA NAJUSPJEŠNIJI TRENERI HOLOKAUSTA” U BERLINU 22 KOLIKO MLADI (NE)ZNAJU NOGOMETNE SEKCIJE 12 DARUVAR: STRUČNI SKUP O O ŽIDOVSTVU? U MAKABIJU POUČAVANJU O HOLOKAUSTU 23 IN MEMORIAM 51 PRVA KOORDINATORICA 13 TU BIŠVAT — NOVA GODINA DR. TEODOR GRÜNER EU-A ZA BORBU PROTIV DRVEĆA I ŽIDOVSKA “MALA 24 IN MEMORIAM SUZANA ANTISEMITIZMA NOVA GODINA” ŽUŽI JELINEK 52 “ŽELIM ZNATI ZAŠTO SU 14 KAKO JE EUROPA RIJEŠILA 26 IN MEMORIAM JAKOV UBIJENI MILIJUNI ŽIDOVA?” PROBLEM REPATRIJACIJE JAŠA BIENENFELD 52 PAPA FRANJO U RIMSKOJ NAKON 1945.? 28 HRANA — VAŽAN DIO SINAGOGI 15 “KUĆA SEĆANJA I ZABORAVA”: ŽIDOVSKOG IDENTITETA 53 BERLINSKI ZOOLOŠKI ŽIVOT BEZ SJEĆANJA 30 O KOŠER PREHRANI VRT PRIZNAJE GREŠKE IZ JE NEMOGUĆ 34 SEFARDSKI SPECIJALITETI U PROŠLOSTI 16 ŽENSKA SEKCIJA NA IZLOŽBI SARAJEVSKOM RESTORANU 54 PREMINUO VELIKI “ŽIDOVI U KRIŽEVCIMA” 36 PRIČA O MACESU ARTHUR WEIDENFELD u realizaciji ovog broja svojim su prilozima sudjelovali: maŠa TauŠan, valeria TurK presečKi, narcisa poTeŽica, sida osmo-sTeiner, mira alTarac hadji-risTiĆ, suzana glavaŠ, milivoj dreTar, ognjen Kraus, sanja zoričiĆ TabaKoviĆ, luciano moŠe preleviĆ, jagoda večerina, vesna domanY hardY, renaTa debeljaK , laila Šprajc, Fredi Kramer Toda raba! UVODNIK Drage čitateljice i čitatelji, od zadnjeg broja “Ha-Kola” židovska Hrvata, pokazali ljudskost u teškim i opa- prostora za događaje iz židovskog svijeta. je zajednica izgubila tri svoja ugledna snim vremenima. U ŽOZ-u su početkom Zabilježili smo ipak odlazak jednog veli- člana — dr. Teodora Grünera, Žuži Je- godine organizirana zanimljiva predava- kog čovjeka, lorda Arthura Weidenfelda, linek i Jašu Bienenfelda. Svatko od njih nja i predstavljanja knjiga, aktivna je bila koji je dokazao da je uspjeh moguć, ali i na svoj je način dugi niz godina utjecao i Ženska sekcija, proslavljen je i blagdan da se nikada ne smije zaboraviti od kuda na život židovske zajednice u Hrvatskoj, Tu Bišvat. U zanimljivom tekstu od zabo- dolazimo. Papa Franjo posjetio je Veliku svatko od njih dao je svoj doprinos i bio rava su izvučeni velikani sporta Branko sinagogu u Rimu, a u Njemačkoj je počelo nezamijenjiv. Uspomenu na dr. Teodora Kunst i Daniel Premerl. vjerojatno jedno od posljednjih suđenja Grünera, Žuži Jelinek i Jašu Bienenfelda Tema ovog broja je hrana. Što se smije za zločine tijekom nacizma. sačuvat ćemo i na stranicama ovog lista. jesti i kada se nešto smije jesti, što je košer Jednom davno Jaša Bienenfeld ispričao vino, a što maces? Kako su nastali pozna- Nataša Barac mi je priču o uredniku jednih iranskih no- ti njujorški dućani koji prodaju židovske vina koji je vrlo često u uvodnicima među delikatese? Što su pripremali sefardske redovima govorio ono što se nije smjelo žene u BiH? Koja su omiljena jela danas reći javno. I svi su čekali nove uvodnike i u Izraelu? Trebaju li maces knedle plutati čitali između redova. U mojim uvodnici- i “potonuti”? Odgovore na ta i druga pi- ma nema skrivenih poruka, iskreno se na- tanja pronaći ćete na stranicama ovog dam da nećemo živjeti u zemlji ili društvo Ha-Kola. Osim toga, pronaći ćete i zani- u kojem će biti potrebno komunicirati na mljive recepte iz starih kuharica, recepte takav način. I zato vrlo otvoreno i ne iz- koji se — kako to već tradicija i običaji među redova — nedostajat ćete nam, jako. nalažu — prenose generacijama s koljena U siječnju je, kao i svake godine, diljem na koljeno. Neka od tih jela možda će se svijeta odana počast žrtvama Holokaus- uskoro naći i na stolovima naših čita- ta, a upravo tome posvećene su prve stra- teljama na obiteljskim susretima i tako nice lista. Na popisu Pravednika među ponovno oživjeti. A možda se nađu i na narodima od sada se nalaze i imena stranicama neke buduće kuharice. Amalije, Emericha i Blaženke Glojnarić S obzirom na brojne događaje, neke i Jurja Pavleka, koji su kao i 113 drugih tužne a neke veselije, nije nam ostalo puno 5 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 HRVATSKA ODALA POČAST ŽRTVAMA HOLOKAUSTA pripremio: d. s. Međunarodni dan sjećanja na žrtve Ho- neobičnom kazališnom komadu nasta- lokausta ove je godine obilježen diljem lom prema knjizi Chave (Eve) Nissimov Hrvatske — od Zagreba i Varaždina, do “Djevojčica od nekuda”. U predstavi Osijeka, Rijeke i Splita. Nizom događa- glumi samo jedna glumica u pratnji lu- ja obilježen je 27. siječanj 1945. godine, taka i animiranih video-projekcija, a u dan kada su prije 71 godine vojnici ta- pozadini se čuje snimljeni Chavin glas. dašnje Crvene armije ušli u zloglasni Chava/Eva je zajedno sa svojom maj- koncentracijski logor Auschwitz-Birke- kom uspjela pobjeći iz geta a knjiga nau. Auschwitz je postao simbol neiz- “Djevojčica od nekuda” priča njezinu mjerne patnje žrtava a Ujedinjeni na- priču. Tijekom prvog bombardiranja rodi usvojili su 2005. godine rezoluciju Varšave, Eva je mala i nalazi se u skloni- o tome da upravo dan oslobođenja tog štu u naručju svoje dadilje. U trenutku logora bude dan kada se svijet prisjeća kada je majka uzme od dadilje, eksplo- svih žrtava i dan upozorenja da se takvo dira bomba i dadilja izgubi ruku. Tako zlo više nikada ne smije ponoviti. Ovo- počinje putovanje u potrazi za izgublje- godišnja tema u programima un-a bila nim zagrljajem. je “Holokaust i ljudsko dostojanstvo”. Trogodišnja Eva i njezina majka bje- U Zagrebu je održano niz događaja. že u Varšavi od skrovišta do skrovišta, Iako Židovi imaju svoj dan sjećanja na a Evin otac i ostali članovi obitelji ili su žrtve Holokausta — Jom Hašoa (koji se ubijeni li su nestali. Evu konačno odne- obilježava na dan ustanka u varšavskom FoTograFija: hrvaTsKa odala počasT su u vreći na nečijim leđima i predaju je ŽrTvama holoKausTa getu) i Židovska općina Zagreb pridru- kršćanima na sela. Eva je morala osta- žila se obilježavanju Međunarodnog viti svoju majku i postati neka druga dana sjećanja koji je obilježen nastav- djevojčica, djevojčica koja nije Židov- no - obrazovnim programom u art-kinu la snimljen 1979. godine u Njemačkoj. ka. U tom će selu Eva ostati sve dok ne Grič, u Zagrebu. Ovaj program zajed- Film prati židovskog adolescenta Davi- napuni šest godina. Pune tri godine ne nički su organizirali Židovska općina da Singera koji odrasta u nacističkom izlazi iz kuće u strahu da je netko ne ot- Zagreb, Antifašistička liga rh, Šoa aka- Berlinu i otkriva njegovu borbu za iden- krije, a većinu tog vremena djevojčica demija i Predstavnik židovske nacio- titetom i preživljavanjem. Zajedno s Da- se skriva iza ormara i sanja neka bolja nalne manjine Grada Zagreba. Uvodnu vidom, gledatelji svjedoče teškoj sudbini vremena. Kada rat završi, Evina majka riječ održala je Sanja Zoričić Tabaković, njemačkih Židova u vrijeme Holokausta. vraća se po nju. U režiji Elit Veber, pred- voditeljica Šoa akademije i Predstavni- Publici se nakon projekcije obrati- stavu je u zagrebačkom kazalištu “Treš- ca židovske nacionalne manjine Grada la izraelska veleposlanica u Hrvatskoj nja” izvela glumica Rotem Goldenberg. Zagreba, a prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina Zina Kalay Kleitman. Chava Nissimov rođena je u Varšavi i Irena Vrkljan govorili su o Holokaustu. Izraelsko veleposlanstvo u Republici 1939. godine. Nakon rata, Chava je emi- U sklopu programa bio je prikazan i Hrvatskoj organiziralo je tim povodom grirala u Izrael i godinama radi u organi- ilm “David”, režisera Petera Lilientha- izvedbu predstave “Inače”. Radi se o zaciji koja pomaže preživjelim žrtvama 6 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 Holokausta da ostvare svoja prava. O talitarizma, rasističke, političke, vjer- kao je kako se nikada ne smije zaboravi- svojim iskustvima tijekom Holokausta ske i spolne isključivosti. ti da je tijekom Holokausta ubijeno šest često govori na obrazovnim seminarima. Moralna je obveza hrvatske države milijuna Židova. Godine 2008. objavila je knjigu “Djevoj- da se oduži hrvatskim Židovima ubrza- Vijence su kod spomenika žrtava fa- čica od nekuda” koja priča njezinu priču njem povrata oduzete imovine i da im šizma i poginulim borcima nor-a na Ži- o Holokaustu i godinama nakon kraja pomogne u izgradnji srušenih sinagoga dovskome groblju na Lovrincu položili rata. Poetski tekst, prožet sjećanjima i tamo gdje smatraju da postoji potreba, izaslanstva grada Splita na čelu s gra- maštom, upotpunjen je umjetničkim dodao je. donačelnikom, predstavnici Židovske ilustracijama Ofre Amit, jedne od na- “Današnjim prisjećanjem na straho- općine Split, predstavnici nacionalnih juglednijih izraelskih ilustratorica. te Holokausta, ali i na sve dobro, lijepo i manjina, vjerskih zajednica i udruga hvalevrijedno što su Židovi podarili čo- proizašlih iz Domovinskog rata. ReineR: MoRalna je obveza vječanstvu, i posebice Hrvatskoj, želio Počast djeci ubijenoj u Holokaustu hRvatske dRžave da se oduži sam im izraziti poštovanje i zahvalnost odana je u dvorištu Osnovne škole Po- hRvatskiM židoviMa u želji da nastavimo u miru, slobodi jišana gdje se nalazi spomenik a učenici Hrvatski državni vrh, osim predsjed- i uzajamnom razumijevanju zajedno su priredili prigodan program te u zrak nice Kolinde Grabar-Kitarović koja je obogaćivati društvo u kojem živimo i pustili bijele balone s porukom i misli- bila u Auschwitzu, žrtava Holokausta kojem naša djeca i unuci odrastaju”, po- ma da njihov glas nikada ne utihne. se prisjetio u Hrvatskome saboru. ručio je Reiner. Tijekom Drugog svjetskog rata od “Zapamtite i ne zaboravite”, poručio Istoga dana u Francuskom paviljo- 284 Židova u Splitu njih 114 sudjelovalo je premijer Tihomir Orešković, doda- nu zagrebačkog Studentskog centra je u nor-u, a poginulo ih je 29. U logore jući da u “logorima nisu ubijani ljudi, otvorena je izložba austrijskog slikara i je odvedeno i ubijeno 22 djece, 52 muš- nego brojevi, zato što su ljudi iz mržnje fotografa Manfreda Bockelmanna “Cr- karca i 47 žena. bili svedeni na brojeve”. težom protiv zaborava”. Na toj izložbi Međunarodni dan sjećanja na Ho- Orešković je kazao kako treba napra- predstavljeni su portreti 60 djece ubi- lokaust obilježen je i u Osijeku gdje su viti sve da se takvo zlo više ne ponovi a u jene u nacističkim logorima smrti, a vijence kod spomenika “Majka i dije- tome treba koristiti demokraciju, ljud- organizirana je kao dio obilježavanja te” u Parku Oskara Nemona položila ska prava, međusobno praštanje, dija- desete obljetnice Festivala tolerancije — izaslanstva osječke Židovske općine, log i toleranciju. Upozorio je da i danas jFF Zagreb. Iz opusa od stotinjak crteža Osječko-baranjske županije i grada postoje oni koji osporavaju Holokaust, Manfreda Bocklemanna, zagrebačkoj Osijeka. Tajnik Židovske općine Osijek a Hrvatska se mora protiv toga boriti. U je publici predstavljeno njih 60, crtanih Dragutin Kohn izrazio je nadu da se hrvatskoj budućnosti, rekao je, ne smije tehnikom ugljena na juti. Portreti su na- zločin poput Holokausta više nikada biti mjesta za takve zločine i zločince. pravljeni prema policijskim fotograija- neće ponoviti ali je i upozorio da u “po- “Tko se ne prisjeća svoje prošlosti, ma koje je snimila tadašnja vlast, odno- sljednje vrijeme antisemitizam straho- osuđen je na to da ju ponavlja”, rekao je sno Gestapo i ss, a nakon što su djeca vito napreduje”, na primjer u Njemač- predsjednik Sabora, akademik Željko deportirana u bolnice i logore. Bockel- koj i u Francuskoj. Reiner. U svom je govoru istaknuo da je mann ih je pronašao u kartotekama Žalosno je da se u 21. stoljeću antise- hrvatski narod najvećim dijelom bio pro- koncentracijskih logora, prvenstveno u mitizam ponovo uzdiže, a mi imamo tiv ustaškog režima te dodao da su ustaše Auschwitzu. Tijekom Holokausta ubije- sreću da živimo u državi gdje to još nije ubijale Židove, ali i Srbe, Rome i Hrvate no je 1,5 milijuna djece. eskaliralo. Neki znaci se pojavljuju ali koji su bili protivnici ustaškog režima. to je minorno, rekao je Kohn te izrazio sjećanje na žRtve holokausta u “Hrvatska danas ne bi bila ono što nadu da će hrvatske vlasti “biti uvijek splitu i osijeku jest da nije bilo njezinih židovskih gra- pripravne da osujete neki veći progon đana koji su Hrvatsku smatrali svojom Split se također prisjetio žrtava Holo- ili povratak crnih slutnji”. domovinom”, rekao je Reiner, doda- kausta i odao im počast i to polaganjem “Važno je prisjećati se žrtava Holoka- jući da je moralna obveza svakog po- vijenaca na Židovskome groblju na usta jer to treba biti lekcija iz povijesti i jednica da stane u obranu tolerancije i Lovrincu i u Osnovnoj školi Pojišana. opomena na ono što se može dogoditi prava na različitost a protiv svakog to- Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar re- kada zavlada zlo”, rekao je sa svoje stra- 7 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 Uoči obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta uputio je otvoreno pismo hr- vatskoj vladi i Hrvatskome saboru u kojem podsjeća da je moralna dužnost države nastaviti pružati podršku Hrvatskom državnom arhivu kako bi se dovršio konačni popis odvedenih i ubijenih. Vladu su pozvali da izdvoji “proračunska sredstva za postavljanje izložbe u paviljonu 17. Memorijala Auschwitz-Birkenau”. ne Osječko-baranjski dožupan Dragan vijenac kod nedavno postavljene spo- Ovaj zanimljivi projekt u hrvatskim Vulin, dok je osječki gradonačelnik men-ploče na Židovskom groblju. školama provodi irska Zaklada za ob- Ivan Vrkić istaknuo da je Osijek grad “Nažalost, Varaždin je jedan od razovanje o Holokaustu u suradnji s tolerancije i da ne zaboravlja žrtve koje gradova koji su proveli, da tako kažem hrvatskom Agencijom za odgoj i obra- su pridonijele današnjoj civilizaciji. — čistku svojih sugrađana židovske zovanje. Obersnel je dodao da su i dru- “Tolerancija i dijalog, te učenje povi- vjeroispovijesti. Stoga ih se danas s pi- ge riječke škole uključene u obilježava- jesti pomažu u tome da živimo u nor- jetetom prisjećamo i moramo nastaviti nje ovog dana kroz razne programe. malnom društu”, rekao je Vrkić. upozoravati da se ovakve stvari više ne Postavljenje obilježja na mjestu smiju ponoviti”, rekao je varaždinski nekadašnje sinagoge nastavak je do- vaRaždin i Rijeka takođeR gradonačelnik te dodao da će nastaviti sadašnjih aktivnosti podsjećanja na su odali počast žRtvaMa s projektom obnove varaždinske sina- Holokaust u Rijeci. Do sada su tako po- holokausta goge. Za građevinske radove na sina- stavljeni “kameni spoticanja” u Star- Počast žrtvama Holokausta odana je i gogi u Varaždinu do sada je potrošeno čevićevoj ulici. Radi se o pločicama na Židovskom groblju u Varaždinu. četiri milijuna kuna a pojekt bi trebao uzidanim u tlo pred zgradom u kojoj Samo na varaždinskom i međimur- biti realiziran od kraja sredstvima Eu- je stanovala obitelj Lipschitz, stradala skom području bilo je više od tisuću ropske unije. tijekom Holokausta. žrtava Holokausta, rekao je tom pri- U sklopu obilježavanja Međunarod- Veliku sinagogu u Rijeci izgradila je godom u svom govoru dr. Andrej Pal, nog dana sjećanja na Holokaust u Ri- Židovska vjerska zajednica 1903. godi- predsjednik Židovske općine Čakovec. jeci je na mjestu nekadašnje Velike si- ne prema projektu arhitekta Leopolda “Ovo je prilika da se sjetimo nedužnih nagoge, srušene u Drugom svjetskom Baumhorna a za izgradnju se brinuo židovskih žrtava i ovakve su komemo- ratu, otvoreno višejezično informativ- riječki graditelj Carlo Conighi. Naci- racije obaveza lokalnih sredina koje se no obilježje. sti su sinagogu srušili 25. siječnja 1944. potiču na provođenje edukacija u ško- Samostojeći osvjetljeni pano koji sa- godine. lama. Taj mračni dio naše povijesti ne drži informacije o sinagogi na šest jezika smije se naime nikada zaboraviti”, na- otvorio je riječki gradonačelnik Vojko glasio je Pal. Obersnel koji je tom prigodom istaknuo Izaslanstvo Grada Varaždina pred- da su postavljenje tog obilježja potaknuli vođeno gradonačelnikom Goranom učenici riječke Osnovne škole Škurinje u Habušem zapalilo je svijeće i položilo okviru Međunarodnog projekta Šafran. 8 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 OBITELJ GLOJNARIĆ I JURAJ PAVLEK NOVI PRAVEDNICI MEĐU NARODIMA Zagreb, brigu oko dječaka Paula preu- nik Sabora te doda da je važno znati da piŠe: naTaŠa barac zeo je Juraj Pavlek. “dobro prije ili kasnije uvijek pobjeđuje”. Potomcima obitelji Glojnarić i Pavlek “Važno je prepoznati ljude koji su u mra- medalje je u ime Memorijalnog centra ku predstavljali svjetlo, a to su Praved- Jad Vašem u Jeruzalemu na sam dan Me- nici među narodima”, poručio je Rei- đunarodnog sjećanja na žrtve Holokaus- ner. Članovi obitelji Glojnarić i Pavlek ta u Zagrebu uručila izraelska veleposla- bili su vođeni “najiskrenijim ljudskim nica u Republici Hrvatskoj Zina Kalay vrednotama” kazao je Bandić izražava- Kleitman, u nazočnosti predstavnika jući divljenje prema “ustrajnosti židov- židovske zajednice u rh, predsjednika skog naroda u borbi za svoj opstanak”. Hrvatskog sabora Željka Reinera. zagre- Albert Glojnarić rekao je, primajući bačkog gradonačelnika Milana Bandića, priznanje, da je ponosan na obitelj kojoj ministra obrazovanja Predraga Šustara, pripada i izrazio nadu da će to biti puto- FoTograFija Karlo FrljuŽec: obiTelj glojnariĆ i juraj pavleK novi pravednici rektora Zagrebačkog sveučilišta Damira kaz za nove generacije. Dražen Pavlek se među narodima Borasa i Oskarovca Branka Lustiga. sa svoje strane zahvalio Schreineru na “Ovo je važan dan za nas, za mene objavljivanju knjige “Spašeni iz Zagre- Pravednici među narodima imaju po- osobno, za Jad Vašem i Izrael”, rekla je ba”, u kojoj je ispričao svoju priču, a za- sebno mjesto u židovskome narodu i izraelska veleposlanica uručujući pri- hvalio je i Jad Vašemu na priznanju.Na sjećanju. Među onima koji su primi- znanje Albertu Glojnariću, unuku Ama- ovaj svečani događaj u Zagreb je dopu- li ovo najviše priznanje koje Država lije Glojnarić i Draženu Pavleku, unuku tovao i Paul Schreiner, vidljivo uzbuđen. Izrael dodjeluje nežidovima od sada se Jurja Pavleka. “Drago mi je da sam ovo doživio, a zlatnim slovima nalaze upisana i imena “Ti su ljudi, usprkos opasnostima po živ sam jer su me spasili moji Glojnarići Amalije, Emericha i Blaženke Glojnarić vlastite živote, pokazali nevjerojatnu i Jurek”, rekao je. te Jurja Pavleka. Oni su za vrijeme Dru- ljudskost i pomogli židovskom dječa- Paul Schreiner je svoj životni put ispri- gog svjetskog rata spasili život tada 13– ku”, istaknula je veleposlanica dodajući čao u knjizi “Spašeni iz Zagreba”, Osim ogodišnjeg Paula Schreinera. da Židovi kažu da je onaj tko spasi jed- o svojoj sudbini, u toj je knjizi predstavio Obitelj Schreiner bila je vlasnik cigla- nu dušu spasio cijeli svijet a to je ujed- i sudbine Ive Reicha i Medee Brukner. ne u Bedekovčini a tijekom rata živote no i citat koji krasi medalju Pravednika Te snažne i potresne priče govore o tome je izgubilo 20 članova te obitelji. Dječa- među narodima. kako su uspjeli, često čudom, preživjeti ka Paula Schreinera skrivali su i spasili “Ovo je drugi put od kada sam u Hr- uhićenja i logore, kako su se skrivali i obitelj Glojnarić iz Mača i Juraj Pavlek vatskoj da u ime Jad Vašema uručujem bježali. Knjiga govori i o dobroti ljudi iz Borkovca. Zbog toga što su skrivali ovo priznanje i mogu reći da je ljud- koji su im nesebično pomagali. židovskog dječaka, novinara Emeric- skost još uvijek živa”, dodala je Zina Na popisu Pravednika među narodi- ha Glojnarića, u to vrijeme istaknutog Kalay Kleitman. “Podsjećanje na uža- ma među 23 tisuće imena, nalaze se i hss-ovca i prijatelja Paulova oca, i nje- se Holokausta je strašno, ali ima ljudi imena 113 Hrvata. Pravednici među na- govu sestru Blaženku ubile su ustaše, a koji su pomagali bližnjima bez obzira rodima u Jad Vašemu imaju i svoj vrt, a nakon što se majka Amalija sklonila u na religiju ili naciju”, rekao je predsjed- njihova su imena uklesana u zidove vrta. 9 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 “POVRATAK NORMALNOM ŽIVOT”— TEMA KOMEMORACIJE U AUSCHWITZU piŠe: maŠa TauŠan “Imam 12 godina, izgledam kao kostur prekriven kožom. Obrijane glave, ža- losna, uplašenih očiju...”, tako je za- počela svoje svjedočenje jedna od pre- živjelih logorašica, Poljakinja Halina Brzozowska Zdunczyk. Došla je s preživjelima logorašima ponovno u najzloglasniji nacistički lo- gor Auschwitz kako bi ispričala svoju priču na samu 71. obljetnicu oslobo- đenja, 27. siječnja, kada se obilježava i Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Ove godine pod motom “Povratak normalnom životu”. I ispri- čala je kako je uz velike teškoće uspjela završiti studij u Varšavi, udati se, imati dijete. Ali ipak “nije lako pobjeći okrut- nim sjećanjima”, kaže ona, “nemoguće ih je izbrisati”. Ni Asheru Audu, koji je uspio pre- živjeti i započeti novi život u Izraelu, nije bilo lako početi ispočetka. Pre- živio je Auschwitz-Birkenau, i “marš FoTograFija: poljsKi predsjedniK andrzej duda i hrvaTsKapredsjednica Kolinda grabar KiTaroviĆ pale svijeĆe u spomen na ŽrTve holoKausTa smrti”, i Mauthausen i geta. “Odabrao sam život, nadu, odabrao sam odrasti”, prisjeća se na svečanosti u zgradi u nositi je i prenijeti novoj generaciji. Ne- tak. Od najviših dužnosnika Auschwitz Birkenauu koju su nacisti nazivali “sre- mojte odustati”, poručio je Aud. su pohodili poljski predsjednik Andrzej dišnjom saunom”. Komemoracija je ove godine bila ne- Duda i hrvatska predsjednica Kolinda “Danas ovdje govorim u ime moje što skromnija nego 2015. godine kada Grabar Kitarović. braće koja su preživjela i u ime onih koji se na 70. obljetnicu oslobođenja u Aus- Komemoracija je završila kod Spo- nisu uspjeli. Želim da se naše priče čuju chwitzu okupilo četrdesetak šefova dr- menika žrtvama. Dok su predsjedni- iz generacije u generaciju. Prenosimo žava i vlada, te tristotinjak preživjelih. ci i njihova pratnja, diplomatski zbor, baklju sjećanja na vas. Vaša je dužnost Ove ih je godine doputovalo osamdese- predstavnici vjerskih zajednica i crkava 10 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 Međunarodni dan sjećanja na Holokaust obilježn je diljem Europe i svijeta. Europski parlament taj je dan obilježio posebnim projekcijama ilma “Sa- ulov sin” Laszla Nemesa u Hrvatskoj, Sloveniji, Belgiji, Poljskoj i Slovačkoj. Glavni događaj bio je u Bruxellesu, gdje je organizirana rasprava o glav- nim temama ilma i njegova projekcija, u nazočosti predsjednika Europ- skog parlamenta Martina Schulza i glavnih glumaca. Europski čelnici osudili su još jednom nacističke zločine, naglasili tradicio- nalne europske vrijednosti i uputili pozive za tolerancijom, ističući da “Eu- ropa bez Židova ne bi bila Europa”. stajali, stolice su čekale preživjele. Ve- spreman prihvatiti je, istina o žrtvama i ćina je došla u pratnji, jer teško hoda. preživjelima, o nacističkoj Njemačkoj i S prugastim maramama ili prugastim njezinim počiniteljima. znakom oko ruke, omotani dekama, “Ovdje se prisjećamo zla koje se ov- slušali su molitve — glavnog poljskog dje dogodilo, teških zločina, svih ljudi rabina, kršćanskih svećenika i eku- koji su ovdje ubijeni, mučeni, izgladnji- mensku molitvu. Potom su uz spome- vani, ali i svih žrtava Holokausta”, re- nik položili upaljene svijeće. kla je hrvatska predsjednica dodajući Dok sjede, iza njih, u daljini, vidi se da na ovakvim mjestima razmišljamo pruga i zlokobna kamena zgrada kroz o tome “koliko je čovječanstvo zakaza- FoTograFija: preŽivjeli logoraŠi ponovno koju su ulazili transporti, s lijeve i desne lo i koliko smo zakazali kao ljudi zato u auschwiTzu strane razrušene plinske komore. Oko- što to nismo spriječili”. lo vijore bijelo-plave prugaste zastave. Kolinda Grabar Kitarović istaknula Teško je danas zamisliti negdašnje uža- je potrebu edukacije o onome što se do- se kojima su svakodnevno bili izloženi. godilo, posebice mladih koje moramo Ali možemo zamisliti, kazao je poljski učiti “o toleranciji, vrijednostima slo- došlo 80, prošle 300, deset godina pri- predsjednik, kako je teško logorašima bode i ljudskih prava”. je toga na obilježavanje 60. obljetnice vratiti se na ovo mjesto. “Vi ste ovdje svje- Potrebno je učiniti sve što je u našoj oslobođenja logora stiglo ih je 1.500. doci povijesti”, rekao im je, “a Auschwitz moći kako bi se spriječilo da se ovakvo Pitanje je hoće li itko od preživjelih upozorenje koje kaže ne ponovilo se”. nešto ponovi i “kako bismo se borili za moći doći na osamdesetu obljetnicu. “Auschwitz je prostor jedne ogromne iskorjenjivanje svih zala koje tjeraju lju- Kada preživjelih više ne bude, nestat grobnice, pepeo žrtava je posvuda”, ka- de” na ovakva djela kakva su se dogodi- će i prilika da ih se sluša i pita. Tada zao je. Naglasio je kako je sada zadaća la u Auschwitzu, zaključila je. će samo izičke strukture Auschwitza, da se istina i dalje govori svijetu, istina O Auschwitzu i dalje mogu pričati zgrade, barake, kreveti ostati nijemi koja je bila tako užasna da nitko nije bio preživjeli, ali sve tiše. Ove ih je godine svjedoci zlodjela. 11 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 IZLOŽBA “UMJETNOST HOLOKAUSTA” U BERLINU otvaranju izložbe u Njemačkom povije- piŠe: F. c. snom muzeju. “Iz umjetničkih djela koja su pre- živjela Holokaust, jasno se može pre- poznati snaga koju ta djela imaju dok Njemačka kancelarka Angela Merkel nam pričaju ljudsku priču o židovskim otvorila je krajem siječnja u Berlinu žrtvama. Ova izložba pruža rijetku pri- najveću izložbu o umjetnosti Holoka- liku da se posjetitelji susretnu s djelima usta izvan Izraela, a tom je prigodom ovih umjetnika. To je svojevrsni sasta- FoTograFija: nellY Toll još jednom istaknula kako vrlo ozbiljno nak modernih osoba i osoba koje su (FoTograFija preuzeTa s inTerneTa) shvaća prijetnju rastućeg antisemitiz- iskusile užase Holokausta. Svako djelo ma. Ova je izložba otvorena u sklopu predstavlja živo svjedočanstvo iz Holo- Ludwiga Meidnera. Od umjetnika čija obilježavanja Međunarodnog dana sje- kausta i pokazuje ljudski duh koji se nije su djela izložena u Berlinu, na životu je ćanja na žrtve Holokausta. želio predati”, kazao je povodom ove danas jedino Nelly Toll. Izložba “Umjetnost Holokausta” po- izložbe u Berlinu predsjednik Jad Vaše- Izložena umjetnička djela predstav- kazuje 100 djela iz Jad Vašema, me- ma Avner Šalev. ljena su po kategorijama, a uz svako morijalnog centra Holokausta u Je- Na otvorenju izložbe bila je i Nelly Toll, djelo objavljena je i biograija umjetni- ruzalemu. Ta umjetnička djela stvorili čija se djela nalaze među ostalim izlože- ka na tri jezika: engleskom, hebrejskom su židovski logoraši koncentracijskih nim slikama. Nelly Toll imala je samo i njemačkom. logora, radnih logora i geta tijekom osam godina kada su se ona i njezina Zbog sve većeg broja izbjeglica u Nje- razdoblja nacizma. Od 50 umjetnika, majka počele skrivati u Poljskoj. Bilo je mačkoj, njemačka židovska zajednica čija su djela predstavljena na ovoj izlož- to 1943. godine i one su na taj način po- izrazila je zabrinutost zbog mogućeg bi, njih 24 ubili su nacisti. Židovski kušale izbjeći deportacije u logore smrti. rasta antisemitizma, a Angela Merkel umjetnici-logoraši svojim su djelima Jedna od njezinih slika “Djevojke u je kazala da se te zabrinutosti moraju dokumentirali užase mučenja i smrti, polju” predstavlja dvije djevojke, koje u shvatiti ozbiljno te istaknula potrebu a većina djela nastala je u tajnosti. Ne- veselim, šarenim haljinama hodaju po obrazovanja mladih, posebice onih koji vjerojatno je kako su umjetnici uspjeli suncem obasjanoj livadi. dolaze iz zemalja u kojima je raširena pronaći platna, papire i boje za svoja “Dok smo se skrivale naslikala sam mržnja prema Židovima. djela. U tome su bili inovativni, snala- 60 slika i sve su one izražavale sreću”, Izvršni predsjednik međunarodnog zili su se na sve moguće načine, koristi- priča Nelly Toll, koja je u Holokaustu odbora Auschwitza Christoph Heub- li sve što su mogli jer za te je umjetni- izgubila oca i brata. Nakon rata, ona i ner pozdravio je odluku Jad Vašema ke umjetnost postala svojevrsni način njezina majka emigrirale su u sad. Za da organizira izložbu u Njemačkoj, te preživljavanja, metoda otpora i prkosa, malu Nelly umjetnost je bio način pre- je tu odluku nazvao “vrlo simboličkim a neki od njih su zbog tog stvaralaštva življanja i bijeg od užasa Holokauta. korakom”, dok je jedan od organizato- izgubili život. “Često sam satima pričala s likovima ra izložbe, glavni urednik njemačkog “Milijuni individualnih priča ti- na mojim slikama”, prisjeća se. časopisa Bild Kai Diekmann kazao jekom Holokausta i dalje su duboko Na izložbima se nalaze djela većinom kako se nada da će ta izložba “pomoći ukorijenjene u našu nacionalnu savi- nepoznatih autora, ali i djela priznatih u izgradnji mosta između njemačkog i jest”, kazala je njemačka kancelarka na umjetnika poput Felixa Nussbauma i židovskog naroda”. 12 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 DARUVAR: STRUČNI SKUP O POUČAVANJU O HOLOKAUSTU piŠe: valeria TurK-presečKi U Daruvaru je od 25. do 28. siječnja odr- kog Memoriala de La Shoah sudionike je Bjelovaru koji je nastao radom učenika žan državni stručni skup Poučavanje o upoznao s evolucijom genocidne prakse, na izvornoj arhivskoj građi. Profesorica Holokaustu i sprečavanju zločina protiv različitim fazama “konačnog rješenja” Radmila Frantal s učenicima Ekonom- čovječnosti. Ovaj 13. po redu stručni kao i o problematici istraživanja žrtava, ske i turističke škole u Daruvaru pre- skup, u organizaciji Agencije za odgoj progonitelja, promatrača te spasitelja. zentirala je rad na nastavi Građanskog i obrazovanje (azoo), tradicionalno se Sudionici skupa imali su također pri- odgoja i obrazovanja te dokumentarni pod vodstvom više savjetnice za povi- liku poslušati radionice i predavanja ilm koji su učenici snimili sa svjedoče- jest profesorice Lorande Miletić odr- domaćih stručnjaka. Loranda Miletić njima preživjelih. žava u siječnju, kada se obilježava Dan održala je predavanje i radionicu o smjer- S posebnim pijetetom dana 27. siječ- sjećanja na žrtve Holokausta. Surad- nicama koje bi nastavnici trebali slijediti nja održana je na židovskom groblju u nici u organizaciji skupa bili su Mini- u poučavanju o Holokaustu, a dr. sc. Daruvaru komemoracija žrtvama Ho- starstvo znanosti, obrazovanja i športa Vjenceslav Herout, umirovljeni profesor lokausta. Kod središnjeg spomenika (mzoŠ) te Jad Vašem iz Izraela i Mémo- povijesti iz Daruvara, predstavio je svoja stradalim Židovima Daruvara vijence rial de La Shoah iz Francuske. istraživanja o Židovima u Daruvaru s na- su položili izlaslanstva grada Daruvara Na otvaranju skupa prigodnim su se glaskom na predratni život i njihovu važ- te azoo-a. Sudionicima su se govorima govorima obratili predstavnici župa- nost za kulturni, gospodarski i društveni obratili Aron Bienenfeld, predsjednik nijske i gradske vlasti i organizatora, a život Daruvara. Melita Kraus, profesori- Židovske općine Daruvar i Veronika sudionicima skupa obratila se i izrael- ca etike iz Turističko-ugostiteljske škole Pilat, dogradonačelnica Daruvara. Ko- ska veleposlanica Zina Kalay Kleitman u Bjelovaru i cijenjena slikarica govorila memoraciji su nazočili i učenici Gimna- istaknuvši koliko je važno učitelje i na- je o svom umjetničkom stvaralaštvu koje zije Daruvar izvevši prigodni programa. stavnike kontinuirano educirati o temi evocira tematiku židovske tradicije, ali i U nastavku seminara Aron Bienenfeld Holokausta. stradanja u Holokaustu. nastavnike je upoznao sa sobom ži- Tijekom četiri dana seminara pedese- Osobito je bila interesantna radio- dovske tradicije i kulture koja postoji u tak nastavnika iz cijele Hrvatske imalo nica prof. Denisa Detlinga, ravnatelja daruvarskom dvorcu grofa Jankovića je prilike slušati predavanja i sudjelo- Muzeja Slavonije iz Osijeka na temu te održao kratko izlaganje o židovskim vati na radionicama domaćih i stranih privatne i javne komemoracije i kultu- običajima i tradiciji. predavača. Osobito su dojmljiva bila re sjećanja. Primjere iz nastavne prak- Kao i svi dosadašnji državni skupovi predavanja uvaženih stranih stručnjaka se u poučavanju učenika o Holokaustu u poučavanju o Holokaustu, i ovaj skup koji se bave Holokaustom. Dr. sc. Cha- prezentirali su i nastavnici praktičari: obogatio je nastavnike novim spozna- va Baruch iz Jad Vašema govorila je o Miljenko Hajdarević o slučaju obitelji jama o potrebi poučavanja ovih bolnih pedagoškom pristupu u poučavanju o Frank te dvije profesorice iz Daruva- i osjetljivih tema te pedagoškom pri- Holokaustu te životu druge generacije ra. Valerija Turk-Presečki, profesorica stupu u radu s učenicima. Svi sudionici stradalih, a svojim je prepoznatljivim povijesti u gimnaziji Daruvar i učenici istaknuli su iznimno zadovoljstvo zbog i osebujnim predavačkim stilom odu- škole predstavili su dodatnu nastavu održavanja ovakvih edukacija te izra- ševila prisutne potaknuvši niz pitanja i iz povijesti na temu Holokausta kao i zili interes za daljnjom edukacijom na diskusiju. Dr. sc. Tal Bruttmann iz pariš- istraživački rad o stradanju Židova u ovu temu. 13 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 TU BIŠVAT — NOVA GODINA DRVEĆA I ŽIDOVSKA “MALA NOVA GODINA” nosilo se u Jeruzalem i tamo jelo. Tek u ve izraelske države. Također je drevni piŠe: mr. sc. narcisa poTeŽica petoj godini prestaju sva ograničenja. običaj u Izraelu da roditelji kada dobiju Pravno “nova godina” značila je da se dijete posade stablo, a stablo se sadi naj- odvaja desetina za proizvodnju novih češće na Tu Bišvat nakon rođenja djete- Ove godine Tu Bišvat smo obilježili u stabala koja će narasti u Svetoj zemlji, ta. Ako je dijete dječak sadi se cedar, ako Židovskoj općini Zagreb 23. siječnja, a time što se izdvajanje desetine razli- se rodila djevojčica posadi se čempres. nakon službe u sinagogi proslava je kuju od godine do godine i postojao je Kako rastu djeca, tako rastu i stabla, pa nastavljena u Klubu Žoz-a gdje je na sedmogodišnji ciklus mirovanja. Doba kada se mladić i djevojka žene od tog početku svečanosti Luciano Prelević, kada pupa novi plod smatra se da pri- stabla izgrade svoju hupu — vjenčanu glavni rabin rh, održao kiduš. Slušaju- pada sljedećoj godini ciklusa i pada na nadstrešnicu. Naime, simbolično, kako ći njegovo tumačenje o značenju ovog 15. dan židovskog mjeseca švata. Na taj su se ova dva stabla u hupi združila, tako blagdana, uz voće i tradicionalne četi- se dan prisjećamo da je “čovjek drvo u su sada mladoženja i mladenka zajedno ri čaše vina, proveli smo ugodnu večer. polju”. Postoje različiti načini obilježa- združeni u svom braku i zajedničkom Prema tradiciji, imali smo lijepo servi- vanja i slavljenja kod kabalista i razni novom životu. ran stol s voćem i jelom koja simboli- hasidski običaji, jer za kabaliste je drvo Iako se ovaj blagdan najljepše obilje- ziraju sedam propisanih vrsta plodova. simbol života. žava sadnjom drveća, mi na “rođendan Židovi Tu Bišvat obilježavaju jedući U Izraelu je Tu Bišvat kao praznik u drveća” nismo mogli posaditi stablo, voće i to osobito vrste izdvojene u Tori novije doba posebno oživio i sada ga ali smo se uz šabatni stol i seder pun ra- u slavu novih plodova kojima se pono- slave i brojni sekularni Židovi, pa on sve zličitog voća i plodova s drveća približi- si Erec Izrael, pa se jede ono što raste u više postaje ne samo vjerski već i svje- li našoj tradiciji. Svetoj zemlji — sedam vrsta opisanih u tovni, ekološki praznik. Neki na taj dan Bibliji: pšenica, ječam, grožđe, smokve, sade biljke odnosno stabla, a običaj je i nar (šipak), maslina i datulje. Od pšeni- da djece skupljaju novac za “sadnju sta- ce i ječma najčešće se rade kolači. bla u Izraelu” u ovo doba godine. Mo- Tu Bišvat se ne spominje u Tori, no- derna tradicija za ljude koji žive izvan viji je židovski praznik koji se slavi 15. Izraela je posaditi drvo u Izraelu ili dati švata. Naziva se i Roš Hašana Leilanot doprinos Nacionalnom fondu za sadnju (ili Hamišoši, kako ga zovu Sefardi) i to drveća u Izraelu. Tako se u dijaspori je naša “mala” nova godina. Tu Bišvat prikuplja novac kako bi se u Izraelu mo- doslovno znači “nova godina drveća ili glo posaditi što više drveća, pa je Izrael stabala”. Na ovaj dan nekada se određi- na kraju 20. stoljeća bio jedina zemlja u vala starost drveća, budući da je bilo za- svijetu koja je imala više drveća nego branjeno jesti ili na bilo koji način imati na kraju 19. stoljeća. koristi od plodova koje je drvo donosilo Izraelski parlament Kneset na Tu u prve svoje tri godine. Tijekom četvr- Bišvat slavi svoj rođendan, kao svojevr- FoTograFija: Tu biŠvaT — nova godina dr- veĆa (auTorica mr. sc. narcisa poTeŽica) te godine, sve voće koje je to drvo dalo, stan dragocjen plod na stablu staro-no- 14 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 KAKO JE EUROPA RIJEŠILA PROBLEM REPATRIJACIJE NAKON 1945.? piŠe: maŠa TauŠan Nakon oslobođenja koncentracijskih Međutim, to je bilo daleko od istine”, ne. U kratkom vremenu željelo se naj- logora u Europi, od Auschwitza 27. si- rekla je Grünfelder, navodeći za to ne- prije riješiti pitanje unutarnje repatrija- ječnja 1945. pa do posljednjeg iz kojeg koliko razloga. Saveznici su tražili da cije a tek potom pristupiti repatrijaciji iz su preživjeli zatočenici oslobođeni, po- preživjeli zatočenici ostanu u samim inozemstva. U Beogradu se službeno ra- javio se problem ogromnog broja ra- logorima nakon oslobođenja, s jedne čunalo da se treba vratiti oko 400.000 seljenih osoba koje je trebalo vratiti u strane zbog nedostatka stambenog raseljenih, kazala je Grünfelder. njihove domove. U ljeto 1944. godine prostora, s druge jer su još bjesnile že- Jugoslavija se željela riješiti Nijemaca, procjena Saveznika bila je da u Europi stoke borbe. te je bilo iznimno rizično u nešto manjoj mjeri Mađara. Postojao postoji masa raseljenih osoba, ljudi koje upustiti se na put bez dokumenata. Po- je najprije i suptilni pritisak na Talijane je rat posvuda razbacao, njih između 11 stojao je i kalendar repatrijacije — prvi koji se ubrzo pretvorio u nasilno iselja- i 14 milijuna. U prvom polugodištu 1945. su se smjeli vratiti oni koji su najdulje vanje. Zbog svega toga repatrijacija iz projekcija je ispravljena na 24 milijuna, bili u logorima, Francuzi, Nizozemci, inozemstva je kasnila i počela tek u ko- ali kada je viđeno stanje u logorima, ko- Belgijci, Poljaci. Tek kasnije na red su lovozu 1945. godine. načna je brojka došla do mogućih četr- došli zatočenici iz tadašnje Jugoslavije Jugoslavija je pripremila organizira- deset milijuna raseljenih. i iz Sovjetskog Saveza. Židove je pri re- ni doček. Povratnici su se smještali u O razdoblju od nekoliko godina na- patrijaciji zatekao novorazbuktali anti- prihvatne centre u većim gradovima, u kon oslobođenja logora i problemu semitizam u zemljama istočne Europe, manjim mjestima postojale su baze za repatrijacije u Europi i u tadašnjoj Ju- pa se znalo dogoditi da se vrate natrag repatrijaciju. Posebnim prijevozima uz goslaviji i u Zagrebu, na predavanju u u Njemačku odakle su pobjegli. pratnju povratnici su se na kraju vraćali organizaciji Kulturnog društva Miro- Oslobođeni logoraši bili su pozivani svojim kućama. Grünfelder je pričala slav Šalom Freiberger u Židovskoj op- da se ne upuštaju u individualne odla- i o repatrijaciji raseljenih Židova u Za- ćini Zagreb 16. veljače govorila je po- ske, ali ostajanje u logorima stvaralo je grebu, istaknuvši da židovski povratnici vjesničarka i publicistkinja Anna Maria napetosti i sukobe. Saveznici su se oštro nisu imali osjećaj da su dobrodošli. Grünfelder. Ona smatra da se tim krat- protivili izgradnji posebnih logora u ko- Svoje je predavanje Anna Maria kim razdobljem koje je trajalo između jima bi bili smješteni Židovi. Gründfelder zaključila osvrtom na svo- dvije i četiri godine, kada je preživjele Uglavnom, do 1947. godine savezni- ju zemlju, Austriju iz koje potječe, iako logoraše ali i druge raseljene osobe tre- ci su od 40 milijuna uspjeli vratiti nji- živi već četiri desetljeća u Zagrebu. balo vratiti njihovim domovima, histo- hovim domovima samo 1,25 milijuna “Moja se zemlja pokazala u najgorem riograija dosad nije dovoljno bavila. preživjelih. mogućem svjetlu, to mi priznajemo, “Saveznici su mislili da će se problem Upravo do te 1947. godine, u Jugosla- osjećamo sram i imamo potrebu moliti raseljenih osoba brzo riješiti jer će se viji je trajala službena repatrijacija, koja za oprost”, kazala je. preživjeli htjeti vratiti svojim kućama. je ipak potom produžena do 1949. godi- 15 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 “KUĆA SEĆANJA I ZABORAVA”: ŽIVOT BEZ SJEĆANJA JE NEMOGUĆ vač i Borislav Pekić. Još jedini na životu, a ne netko drugi”, postavljaju se tri osnov- piŠe: maŠa TauŠan ostao je svjedočiti o njihovu prijateljstvu. na pitanja: treba li se sjećati ili zaboraviti, David je pisao romane i pripovjetke, zašto je zlo toliko jako u sukobu s dobrim, kao dramaturg i scenarist radio je na te pitanje drugoga i drugačijega. “Kuća sećanja i zaborava” Filipa Davida brojnim poznatim ilmovima. Dobitnik “Ono što se čita u romanu jest da zlo možda se čini kao još jedan roman o je više nagrada, a zadnju, nin-ovu na- oduzima smisao životu ali da se tog zla Holokaustu, još jedna priča o istrijeblje- gradu 2015. godine dobio je upravo za ne možemo riješiti zaboravom”, kaže nju koju smo već čuli. Međutim, taj ro- djelo “Kuća sećanja i zaborava”, njegov Pogačnik. Kao jednu od najjačih scena man o zlu kao konstanti ljudskog roda i treći roman nakon “Hodočasnika neba u djelu i Serdarević i Pogačnik ističu tre- civilizacije otkad ona postoji, te o Holo- i zemlje” i “Sna o ljubavi i smrti”. U in- nutak kada roditelji iz vlaka koji ide pre- kaustu kao najgoroj mogućoj metafori tervjuima je govorio da “Kuća sjećanja ma logoru smrti izbacuju Alberta Vajsa zla može se smjestiti uz bok najboljih i zaborava” nije autobiografski roman, i njegovog mlađega brata kojega Albert romana o toj temi. ali da je u svakom slučaju vrlo osoban. potom ne uspijeva pronaći. To je nešto Mišljenje je to književne kritičarke Filip David, kojeg Pogačnik smatra što ga proganja cijeli život i gdje bi zabo- Jagne Pogačnik koja je o Filipu Davidu, ne samo jednim od najvećih pisaca ovih rav, pita se, možda bio lijek. jugoslavenskom i srbijanskom piscu ži- prostora, nego i jednim od najvažijih eu- Lajtmotiv djela je vlak koji klopoće dovskog podrijetla (rođenom 1949. go- ropskih pisaca, intelektualac je i erudit po željezničkim prugama Europe, koji dine u Kragujevcu) i njegovu romanu čija je čitava ljudska i književna osob- je s jedne strane donio red u vrijeme i “Kuća sećanja i zaborava”, objavljenom nost građena na principima borbe pro- postao simbolom napretka i budućno- prije godinu dana u izdanju Frakture, tiv “mentaliteta palanke”, protiv svake sti ali i instrumentom koji je omogućio govorila 23. veljače na tribini u organi- izdaje intelektualaca, protiv svakog na- učinkovitost zla, od prevoženja trupa zaciji Kulturnog društva Miroslav Šalom cionalizma, kako u onome što piše tako i na bojišta u Prvom svjetskom ratu do Freiberger u Žoz zajedno s direktorom u onome što radi u životu. savršenog stroja čija su krajnja odredi- te izdavačke kuće Seidom Serdarevićem. “Došlo je vrijeme kada su takvi pis- šta bila logori smrti, rekao je Serdarević. Pogačnik nam je pojasnila da roman ci iznimno rijetki”, rekla je Pogačnik. Roman na kraju ostavlja otvorenim pi- donosi četiri lika koji su “žrtve sjećanja”, “Upravo u ovo doba kada se povijest ne- tanje “hoće li ponovno neki drugi vla- ali kroz razne životne situacije i raz- gira i kada joj se pristupa na najrazličitije kovi klopotati kroz tamnu noć”. doblja gdje pokušavaju u nekim trenuci- načine, jedan ovakav umjetnički glas ma zaboraviti kako bi se riješili patnje i koji progovara o zlu Holokausta i zlu dva- boli, a ono što spoznaju jest da je “život desetog stoljeća postaje iznimno važan”, bez sjećanja nemoguć” te da bi on donio složio se Serdarević. Knjigu bi trebalo privremeno olakšanje ali da “upravo imati svako kućanstvo “dok mu nije ka- sjećanje gradi identitet svakog čovjeka sno”, zaključila je na tu temu Pogačnik. pa bi zaborav bio isto što i smrt”. Što se tiče samog romana, u kojem Da- Filip David četvrti je iz kvarteta što vid govori o sudbini onih kojih su preživje- ga još sačinjavaju Danilo Kiš, Mirko Ko- li i njihovoj patnji pri propitivanju “zašto ja, 16 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 ŽENSKA SEKCIJA NA IZLOŽBI “ŽIDOVI U KRIŽEVCIMA” piŠe: sida ozmo-sTeiner Prije nešto više od tri godine, točnije 27. studenoga 2012. , u našoj je Općini odr- žana promocija knjige “Židovi u Kri- ževcima”. Autorica knjige je naša dugo- godišnja aktivna članica dr. sc. Renée Weisz-Maleček, rođena u Križevcima. Promociji je bio prisutan veliki broj čla- nova zajednice, a isto tako i predstav- nici grada Križevaca i njihovog muzeja. Već su tada izrazili želju i namjeru po- svetiti se nastavku proučavanja života i rada njihovih nekadašnjih sugrađana — Židova, tim više što danas u Križevcima FoTograFija: ŽensKa seKcija ispred zgrade sinagoge u KriŽevcima ne živi niti jedan Židov. A u vrijeme dok su tamo živjeli davali su veliki doprinos gradu u gospodarskom, kulturnom i svim drugim vidovima života. I zaista, cima od njihovog doseljavanja, uklju- ske zajednice u njemu, bio nam je od- grad Križevci i posebno muzej na čelu čivanja u život grada i mnoge značaj- ličan vodič kroz izložbu, kao i tijekom s mr.sc. Zoranom Homenom učinili su ne aktivnosti u kojima su sudjelovali. kratkog obilaska grada gdje smo posje- mnogo da otrgnu od zaborava povijest Mnogi dokumenti na izložbi govore o tili obnovljenu sinagogu, crkvu Svetog Židova u Križevcima. Tako je 1. prosin- tome, ali i o tužnom kraju zajednice za križa i grkokatoličku katedralu. ca 2015. otvorena izložba pod nazivom vrijeme Holokausta. Posjet smo završili na ukusnom ruč- “Židovi u Križevcima”. Zahvaljujući velikom trudu i zala- ku u gradskom hotelu uz zdravicu g. Naša Ženska sekcija organizirala je ganju mnogih, a posebno direktora Homena iz Križevačkih štatuta. Vratili posjet toj izložbi 17. prosinca. Putovalo muzeja Zorana Homena, ova izložba smo se kući zadovoljni saznanjem da je 17 članica i svi smo bili vrlo zadovolj- zaslužuje veliko priznanje svih, a po- židovska zajednica iz Križevaca neće ni viđenim. Bogatom dokumentacijom sebno nas Židova. Gospodin Homen, biti zaboravljena. obilježena i prikazana je djelatnost i veliki poznavatelj povijesti kako svoga aktivnost židovske zajednice u Križev- grada, tako i života i djelovanja židov- 17 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 NAŠA “TETA KLARA” U PJESMI YEHUDE AMICHAIA “teta Klara”! Teta Klara je bila balerina, pridružim u plesu! Teta Klara mi je pri- piŠe: mira alTarac hadji-risTiĆ rodom iz Vojvodine, koja je preživjela nje- čala o svim fazama svog novog života u mački koncentracijski logor (Auschwitz?). Izraelu, o prvim satovima plesa u jed- Poslije rata zaustavila se u Zagrebu. Tu nom kibucu i o svojoj ljubavi za r. z. Ni- Klara Bondi se bavila koreograiranjem naših dječjih koga više nema među živima, pa mogu plesova na proslavi židovskih praznika — odati i te njene intimne vapaje: “Mira, Djevojke je učila plesove za bal u suradnji s Rudolfom Zubčićem, baleta- reci Rudiju da sam lepa, da sam mlada, u prostranom skloništu protiv bomba nom iz “velikog kazališta” — kako se tada da imam krasan stan…”. gdje je bilo mjesta i za rat, i za ples. nazivao današnji hnK. Po povratku u Zagreb pisala sam teti (Yehuda Amichai) Još imam fotograije s naših nastupa Klari nekoliko puta, ali je vidjela ni čula Odavno poznajem i volim poeziju sjaj- u vrtu tadašnjeg Doma umirovljenika u nisam više nikada. Tko zna je li još živa? nog izraelskog pjesnika Yehude Amic- Mlinarskoj ulici, danas Funkcionalnoj Voljela bih da griješim, ali ne vjerujem. haia. Čitala sam ga u engleskim prije- muzičkoj školi. Osim tete Klare i drugi No eto, poživjela je u ovoj kratkoj pjesmi vodima s hebrejskog. su otišli u Izrael: Tomica Rosner, Biserka Yehude Amichaia. Evidentno je i njega Nedavno sam posudila knjigu “Ja, moje i Boris Milić i mnogi drugi. Javila sam joj osupnula svojim optimizmom i svojom srce, istok zapad” — Amichaieve pjesme se i sjetila me se! “Jedna mala crna cu- energijom: plesom se odupirala bomba- koje je s ruskog i ukrajinskog na hrvatski rica!”, a posjetila sam je u u njenom lije- ma koje su pljuštale oko nje. Hvala mu preveo Đuro Vidmarović. I gle čuda! Na pom domu u Jeruzalemu. što je i u meni pobudio ova sjećanja! 52. stranici istinski sam se zaprepastila nad Pozvala me na večer izraelskog fol- pjesmom “Klara Bondi”. Jer, poznavala klora — uživala sam, čak su me mladi sam je, sjećala sam je se! To je bila naša plesači pozvali na pozornicu da im se ALFI KABILJO Autorski koncert komorne glazbe u povodu 80 godina koMoRnijada čeTvrTaK, 10. oŽujKa 2016. u 20 saTi muzičKa aKademija Trg marŠala TiTa 12, zagreb nastupaju: Anđelko Krpan / Giorgio Surian / Hrvoje Pintarić /Ivan Mučić / Lana Bradić / Martina Zadro / Tamara Jurkić Sviben / Duo d&b / Dubravka Vukalović i Bruno Vlahek Trio Osor / Renata Penezić, Petar Kovačić i Zarija Alajbeg Galuf Zagrebački ansambl lauta ulaz slobodan 18 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 SASTANAK ŽENSKE SEKCIJE UZ MIJNIKU DI SPINAKA Marije i Biserke, naša gošća je objasnila cesa potopiti (jednu po jednu) u hladnu piŠe: mr.sc. narcisa poTeŽica kako se ova pita radi. Važno je istaknu- vodu, zatim ih položiti na stolnjak da se ti da se na sastanku tu srijedu okupilo ocijede od viška vode. više od 25 članica Ženske sekcije, a dok Za to vrijeme izgnječiti sir, dodati Prvi sastanak Ženske sekcije Žoz-a u se pekao Hanin “proizvod”, imali smo kajmak, 6 žumanjaka i isjeckan špinat. ovoj kalendarskoj godini bio je poseb- priliku upoznati se s aktivnostima beo- Malo posoliti, sve pomiješati, doda- no zanimljiv i neubičajen. Na inicijati- gradske Ženske sekcije. ti više od pola količine pripremljenog vu predsjednice Ženske sekcije dr. Side Poslije degustacije “zeljanice od mlijeka i ostaviti masu da malo odstoji. Ozmo-Steiner pozvana je gošća Hana macesa” naša Hana nas je iznenadila Napraviti snijeg od 6 bjelanjaka i dodati Montiljo-Gašić. Nas nekoliko koji smo slatkim ruskitasima (kilicama s orasi- pripremljenoj smjesi. Sve dobro i rav- imali priliku prisustvovati Hanikinim ma) koje nam je donijela a djelo su nje- nomjerno izmiješati. radionicama u Kladovu i Strugi s rado- nih vrijednih ruku i također su poznati Table macesa složiti na uljem nama- šću smo očekivali da nam u Zagrebu sefardski kolač. zan lim (pleh), izliti smjesu, preko toga pokaže pripremu jednog poznatog i Njen boravak iskoristili smo da i ona ponovo poredati maces ploče i malo ih tradicionalnog židovskog jela iz sefar- bolje upozna ne samo djelokrug rada u nauljiti. Izrezati provizorno (samo po dske kuhinje. Žoz-u već i naš grad, posebno Gornji tablama macesa) na željene komade. Naša gošća Hana Montiljo-Gašić po- grad i središte Zagreba pa je naša čla- Zatim peći. Pred kraj pečenja pitu treba tječe iz tradicionalne sefardske porodi- nica Zlata Sučić, koja je turistički vodič, preliti s dva izmućena jaja, kiselim vrh- ce. Rođena je u Sarajevu gdje je živjela organizirala turistički obilazak grada. njem i ostatkom mlijeka, te zatim peći do 1965., kada seli u Beograd. Radila Nastojali smo svi mi zajedno našoj pri- još oko 5 minuta. Izvaditi iz pećnice, pre- je kao referent za kulturnu djelatnost jateljici uljepšati boravak u Zagrebu koji kriti čistom salvetom, te sve pokriti de- Saveza jevrejskih opština Jugoslavije, je te dane bio još uvijek u blagdanskom bljom krpom da se pita postepeno ohladi. a kao aktivna članica Židovske općine adventskom sjaju, te ujedno zahvaliti Izrezati na željene komade i poslužiti. Beograd u više mandata bila je člani- na ljubaznosti koja nam je ostala u lije- ca Vijeća job-a, članica Izvršnog od- pom sjećanju kada smo u prosincu 2014. bora sjos i članica Komisije za pravna bili u Beogradu na proslavi 140. godiš- pitanja u job. S bogatim naslijeđem iz njice Ženske sekcije job-a. djetinjstva, stečenim u kući vrsne do- maćice mame Flore, često “obogaćuje trpezu vrednih članica” Ženske sekcije Mijnika di spinaka u Beogradu sefardskim specijalitetima. (pita od špinata) Svoje umijeće pokazala je i na Konfe- sastojci / 1 kg špinata / 500 g renciji Limud kešet ex-Yu u Strugi 2012. kravljeg sira / 1/4 kg kajmaka / 1/2 l i Obiteljskom seminaru “Život je lep” u mlijeka / 6 jaja +2 jaja / 200 ml kiselog Kladovu 2013, 2014. i 2015. . vrhnja od 12 posto / ulje / sol / maces Za prezentaciju u Zagrebu izabrano je jelo mijnika di spinaka (pita od špina- pRipRava: ta). Poslije jutarnje nabavke zajedno s Očistiti špinat, oprati ga i staviti u cje- našom predsjednicom Ženske sekcije i diljku da se ocijedi. Zatim ga isjeckati FoTograFija: sasTanaK ŽensKe seKcije uz mijniKu di spinaKa (auTorica mr. sc. uz “asistenciju majstorica naše kuhinje” na trakice (rezance). Table (ploče) ma- narcisa poTeŽica) 19 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 FILMOVI MIRE WOLF NA FILMSKOM FESTIVALU U ITALIJI Itoa Satorua iz Nacionalnog etnološkog piŠe: suzana glavaŠ muzeja u Tokiju; ilmsko remek-djelo koje analitičkim senzibilitetom doku- mentira civilizaciju Tai, u kineskoj po- “Intimalente” (U intimnom objektivu) je krajini Yunnan, za vrijeme šamanskih festival etnografskog i antropološkog il- rituala, posebice rituala Song Kho Khao, ma koji se već pet godina za redom odr- kojim se priziva duša pokojnika. Nared- žava u pokrajini Campaniji na jugu Italije ne 2013., primjerice, veliko je zanimanje u organizaciji njegova idejnog začetnika, stručnjaka i publike polučio tibetanski udruge b.r.i.o: Brillanti realtà in osser- ilm The Valley of the Heros Khashema vazione (Čudesne stvarnosti pod lupom). Gyala s pričom o nevjerojatnim napori- Udruga je osnovana prema zamisli an- ma za očuvanjem tibetanskog jezika u tropologa Alda Coluciella sa željom da okrugu Hualong. Zapažen je ostao 2014. se preko ilma spoje narodi i ustanove u godine dugometražni ilm iz Malezije svrhu promocije vlastite nacionalne kul- Weight of Salt režiserke Margaret Bong, ture, umjetnosti i baštine. Organizatori u kojem se u 75 minuta opisuju promjene Festivala su etno-antropolozi svjetskog u jednom malom mjestu Bornea kroz ži- preko dokumentiranja tradicionalnog glasa: Aldo Coluciello, Pasquale Corrado vota jedne domorodačke obitelji koja se običaja branja kukuruza. i Augusto Ferraiuolo. Festival se do 2014. bavi proizvodnjom soli. Projekcijom tih hrvatskih ilmova za- održavao u živopisnom mjestu San Leu- Ovogodišnje V. izdanje Festivala odr- počeo je drugi dan Festivala uz nazoč- cio, a ove je godine održan od 8. do 10. si- žano je u prostorijama današnje općin- nost i pozdravne govore gradonačelni- ječnja u mjestu Maddaloni pokraj Averse, ske biblioteke, a nekadašnje Gimnazije ce Rose de Lucie i ministrice za kulturu u napuljskoj županiji. “Giordano Bruno”. Od oko 500 prijavlje- Maddalonija Cecilie D’Anna, te brojnih Festival predstavlja malu ilmograf- nih ilmova iz cijeloga svijeta u uži izbor učenika i nastavnika iz raznih srednjih sku stvarnost, ali izaziva veliko zani- ušlo ih je čak stotinu, od sad-a do In- škola i studenata Akademije za primje- manje stručne i šire publike. Riječ je o donezije, od Armenije do Turske. Tisak njenu umjetnost pokrajine Campanije. jednoj od onih vrijednih manifestacija je u više navrata zapazio da je Hrvatska Potpisnica ovog članka nazočila je pro- koje nerijetko ne nalaze odjeka kod in- prvi put u povijesti ovog Festivala bila jekcijama te je pozvana da ukratko ilu- stitucija i lokalnih i regionalnih vlasti, zastupljenja s tri ilma. strira povijest Židova na tlu Hrvatske i ali zato nalaze velikog odjeka i uspjeha Mediji su također istaknuli kako je ilmsku djelatnost režiserke Mire Wolf. ponajviše izvan Italije. ovogodišnji festival Intimalente s dva Stručni žiri proglasio je apsolutnim po- Na natječaj Festivala Intimalente pri- hrvatska dokumentarna ilma Mire bjednikom talijanski ilm Habitat-note javljuju se najčešće kratkometražni, ali i Wolf posvetio posebnu pažnju hrvatskoj personali Emiliana Dantea. srednjemetražni i dugometražni ilmovi vjerskoj židovskoj tradiciji. Uz ilmove Zaključila bih riječima sportaša: nije sa svih strana svijeta, uz bogatu prisut- Mire Wolf Zagrebačka sveta Kehila te važno pobijediti već sudjelovati a na- nost dokumentaraca s Dalekog istoka. Miracolous Hanukkah prikazan je 9. si- dam se da će na idućem natječaju za Valja podsjetiti na neke ilmove iz proš- ječnja i kratkometražni dokumentarac ovaj prestižni festival moći opet svoj lih izdanja Festivala kao što je japanski Luke Klapana Shucking Corn together s doprinos dati neki od vrijednih ilmova srednjemetražni dokumentarac Sensing etno-antropološkim osvrtom na auten- naše ugledne redateljice i članice Ži- the Journey of the Dead (2012. godine) tičan hrvatski folklor i narodnu glazbu dovske općine Zagreb Mire Wolf. 20 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 “CENZURIRANI GLASOVI” — FILM O DVOJBAMA VOJNIKA U EUFORIJI POBJEDE Jordanom i Sirijom, vojnici pričaju neku piŠe: maŠa TauŠan drugu priču. A u njoj propituju zbog čega su trebali smaknuti zarobljenike bez su- đenja, protjerivati arapsko stanovništvo i uništavati bez razloga. Samo tjedan dana nakon završetka “U ratu smo svi postali ubojice, a mi Šestodnevnog rata, vođenog od 5. do nismo ubojice. Upadali smo u kuće i ra- 10. lipnja 1967. godine između Izraela dili kaos. Rat se pretvorio u nešto što u i nekoliko arapskih zemalja, Amos Oz, početku nije bio”, samo su neke od riječi danas planetarno poznati pisac, a tada vojnika ispričanih Amosu Ozu. vojnik i mladi novinar, odlučio je posje- A oni kažu da su bili gnjevni, smožde- titi nekoliko kibuca i razgovarati s izra- ni, očajni, zgroženi. Pitaju se je li kamen elskim vojnicima koji su se netom vrati- koji su osvojili, pa makar on bio i jeruza- li s bojišnice. Snimljene magnetofonske lemski, vrijedan života njihovih prijatelja. vrpce s ispovijestima vojnika ostale su Autorica u ilmu suprotstavlja doku- u “bunkeru” gotovo pedeset godina što mentarne snimke pripadnika izraelskih kako se osjećaju nakon pobjede pokazao nije nikakvo čudo, jer se razmišljanja oružanih snaga koji ponosno marširaju, izniman osjećaj za novinarstvo. Bilo je i vojnika nikako nisu podudarala s op- dječice koja mašu zastavama i majki iznimno hrabro upustiti se u takvu misi- ćim mišljenjem javnosti i službenom koje dodaju bebe vojnicima na tenko- ju od kibuca do kibuca i snimiti mlade lju- politikom izraelske vlade. vima video materijalu snimljenom na de koji propituju svoje postupke i to samo Snimke su prošle godine konačno ratištu praćenom audio snimkama s pri- nekoliko dana nakon što je rat završio, te ugledale svjetlo dana u ilmu “Cenzu- čama vojnika. Uz to, redateljica snima i zapravo nevjerojatno brzo uviđaju drugu rirani glasovi” izraelske redateljice Mor Ozove sugovornika koji su danas prešli stranu medalje slavlja. Loushy kojoj je polazišna točka bila i sedamdesetu i prvi put se suočavaju sa Na koncu, zaključili su sugovornici knjiga Avrama Shapira “Sedmi dan”. snimkama na kojima će prepoznati vla- na tribini, ostaje nam zapitati se koliko Film je premijerno u Hrvatskoj prikazan stite glasove. smo mi spremni suočiti se s pitanjima o 11. veljače u Dokukinu Kic u Zagrebu, a Ako se proučava taktika i strategija našem nedavnom ratu. I koliko brzo. Jer istovremeno i u nekoliko kina u drugim ratovanja nesporna je veličina izrael- i ovim snimkama, iako su snimljene ne- hrvatskim gradovima. Na raspravi na- ske pobjede u tom 'blitz-kriegu'. Ako posredno nakon povratka vojnika s bo- kon ilma u Kic-u sudjelovali su glavni se gledaju mali ljudi, rat je uvijek isto jišnice, trebalo je 48 godina da ugledaju urednik izdavačke kuće Fraktura Seid — nesreća. “Filozoija rata je biti ili ne svjetlo dana. Serdarević, novinar i urednik Tihomir biti. Nema rata u kojem nije bilo zloči- Film “Cenzurirani glasovi” premijer- Ponoš te povjesničar Daniel Ivin. na. Svaki rat sam po sebi je zločin. Ovaj no je prikazan u službenoj konkurenciji Umjesto euroforičnih izjava na valu ilm govori pravu istinu o ratu”, kazao je Sundance festivala, te u jednom od pro- oduševljenja izraelskom pobjedom, koja nakon projekcije Daniel Ivin. grama prošlogodišnjeg Berlinalea. Osvo- je tu zemlju odjednom pretvorila iz Davi- Serdarević i Ponoš složili su se kako jio je nagrade i na više prošlogodišnjih da u Golijata zbog pobjede nad Egiptom, je Oz odlukom da se uputi pitati vojnike festivala kao najbolji dokumentarni ilm. 21 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 RELATIVIZACIJA FAŠIZMA JE NEPRIHVATLJIVA piŠe: K. s. Antifašizam nije loskula, a svaka re- sničarima i okrenemo se budućnosti”, Hasanbegović “nosi pretežak teret svo- lativizacija fašizma i njegovo poisto- istaknula je Sanja Zoričić Tabaković. jih izjava da bi mogao uspješno obavlja- vjećivanje s bilo kojim drugim totali- “Hasanbegovićevi radovi pokazuju ti funkciju ministra hrvatske vlade. Ova tarizmima apsolutno je neprihvatljivo, kontinuitet promocije najgorih dijelova će vlada biti bolja bez njega”, ocijenio je poručili su na konferenciji za novinare povijesti koji su se dogodili u 20. stolje- novinar i aktivist Saša Milošević koji je održanoj 13. veljače u Zagrebu pred- ću”, upozorio je na konferenciji za no- na konferenciji predstavljao Srpsko na- stavnici Antifašističke lige, istaknuvši vinare predsjednik Građanskog odbora rodno vijeće. kako je promicanje najgorih dijelova za ljudska prava Zoran Pusić. Osvrnuo se i na najavu Hasanbego- hrvatske povijesti u radovima i izjava- On je dodao da razlozi za demon- vićeva skorog posjeta spomen području ma novoimenovanog ministra kulture straciju i prosvjede protiv imenovanja Jasenovac, istaknuvši kako Antifaši- Zlatka Hasanbegovića apsolutno ne- Hasanbegovića za ministra kulture ne stička liga taj posjet očekuje “s nadom prihvatljivo za jednog ministra u Vladi leže u fotograijama i člancima koje je i strepnjom: s nadom da će (ministar) Republike Hrvatske. objavljivao prije 20 godina, već u tome nastaviti u smjeru koji je najavljen nje- Predstavnica židovske nacionalne što je “Hasanbegović slične izjave da- govom isprikom, sa strepnjom kako će manjine Grada Zagreba Sanja Zoričić vao ne prije 20, nego prije dvije godine, se odnositi prema svoje dvije prethod- Tabaković istaknula je kako “svaka rela- da je govorio o tome da Hrvatska do za- ne izjave o Jasenovcu, kada je rekao da tivizacija fašizma i njegovo poistovjeći- vršetka Domovinskog rata nikad u 20. se tamo slavi jugokomunistički režim, vanje s bilo kojim drugim totalitarizmi- stoljeću nije pobijedila, da je govorio o što naprosto nije točno, te da bi treba- ma izaziva podozrenje, a pomalo i strah”. SS diviziji i njezinu Hauptsturmführeru lo ukinuti državno pokroviteljstvo nad “Fašizam se ne može i ne smije poi- s velikim uvažavanjem i udivljenjem”, tom ceremonijom”. stovjećivati s bilo kojim drugim uređe- kazao je Pusić. “Nadamo se da će taj svoj skori po- njem jer je to zločinačka organizacija, “Poštujemo pravo svakog čovjeka da sjet iskoristiti da kaže nešto više o tome uređenje nastalo na zločinu koje se ima svoje mišljenje, ali mislimo da čo- i da odustane od te svoje ideje”, rekao temeljilo na rasnim zakonima, čija je vjeku s takvim stavovima nije mjesto je Milošević. On je također pozvao primjena pomela gotovo 50 posto ži- na ministarskoj poziciji u hrvatskoj vla- Hasanbegovića da razmisli o inicijati- dovskog stanovništa Europe”, kazala je. di”, poručio je Pusić, te upozorio kako vama kojima bi se unaprijedio postav “U Hrvatskoj je u četiri godine Dru- vrh države “čitavo vrijeme pokušava spomen-područja Jasenovac, ažurirao gog svjetskog rata 80 posto Židova minimalizirati Hasanbegovićeve ned- zakon koji ga regulira jer je star i nea- razvlašteno i ubijeno, a oni koji su se vojbene apologije ustaštvu i nedvojben dekvatan, te kako bi se utjecalo na ko- spasili, to mogu zahvaliti povezivanju animozitet prema antifašizmu”. načno donošenje prostornoga plana jer s antifašističkim pokretom. Zato nama Hasanbegovićevu izjavu “u kojoj se zbog toga što ga nema to područje je antifašizam nije loskula, nego stalno odrekao svojih apologetskih stavova o zapušteno i propada. ponavljanje da ostavimo povijest povje- ustaštvu” Pusić je ocijenio “iznuđenom”. 22 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 KOLIKO MLADI (NE)ZNAJU O ŽIDOVSTVU? židovstvo je samo usputno, dok je glav- uz opću kulturu: Kako se naziva židov- piŠe: milivoj dreTar na tema crkva u Hrvata. Po svemu ovo- ska bogomolja/vjerski objekt? 60 posto me, učenici bi trebali biti prilično dobro ih je točno odgovorilo sinagoga ili hram, poznavati osnove židovstva. dok su ostali mislili da je riječ o džamiji O Židovima se govori i na satovima ili crkvi. U hrvatskim osnovnim školama nasta- povijesti, geograije, hrvatskog jezika. Naredno pitanje bilo je među težima: va se provodi kroz 12 obaveznih pred- Vjeroučitelji često predviđaju i posjete Što su Hanuka, Jom Kipur i Pesah? Blag- meta, a učenik može izabrati i izborne: vjerskim zajednicama i objektima dru- dani odgovorila je samo jedna četvrtina strani jezik, informatiku, građanski od- gih religija pa tako i židovstva. No, kako dok su ostali bili daleko od točnih odgo- goj ili vjeronauk. Kako se većina stanov- je to u praksi? Jedna manja škola u sje- vora: sveci, sveta braća, gradovi, narodi. ništva u Hrvatskoj izjašnjava rimokato- verozapadnoj Hrvatskoj tijekom prosin- Zadnja tri pitanja bila su sugestivnog licima, tako je i na satovima katoličkog ca posjetila je Židovsku općinu Zagreb i tipa, s po tri ponuđena odgovora, a od- vjeronauka najviše mališana. U sred- tamošnju sinagogu gdje su upoznali i ra- nosila su se na to kada židovski dječaci njim školama postoji opcija odabira bina Prelevića. Za potrebe ovog članka ulaze u svijet odraslih, što Židovi ne etike umjesto vjeronauka. Najčešće se napravljena je anketa s učenicima prije konzumiraju (vino, svinjetinu ili ovčji smatra da se na vjeronauku podučava i nakon posjeta. Postavljeno im je 10 pi- sir), te koliko krakova ima menora. Na samo o kršćanstvu s velikim naglaskom tanja a rezultati su uistinu bili zanimljivi. sva tri pitanja većina je odgovorila toč- na katoličku tradiciju, no u stvarnosti Prvo pitanje bilo je o prepoznavanju no. Kako se radilo o učenicima u dobi se na satovima vjeronauka dosta čuje i simbola židovstva, učenici su trebali od 11 i 12 godina, odgovor da već trina- o islamu, židovstvu i ostalim religijama. navesti barem dva. Oko polovica njih estogodišnjaci mogu sudjelovati u jav- Kako se podučava o židovstvu? I koliko odgovarala je u smislu: Davidova zvi- nom životu dobio je najviše simpatija. naši osnovnoškolci poznaju najstariju jezda, Tora, sedmerokraki svjećnjak, Ovčji sir i vino odveli su priličan broj monoteističku religiju i u kojoj mjeri kapica. Druga polovica je odgovarala s anketiranih u netočne odgovore, ali ve- shvaćaju razlike/sličnosti među reli- ne znam ili je navodila odgovore poput: ćina je znala da svinjetina nije na jelov- gijama? U 5. razredu jedan je cijeli sat zvijezda i polumjesec, križ, a nekoliko je niku religioznih Židova. posvećen židovstvu, dok se na drugom šestaša dalo jedinstvene odgovore: zvi- Zanimljivo je da samo jedan listić bio upoznaje s vjerskim životom Židova, jezda repatica, kukasti križ te Moli i radi. 100 posto točno ispunjen. Mnogo je muslimana i ostalih. Nakon toga se de- Na pitanje smatraju li se Židovi mono- više bilo onih koji su imali samo 1 ili 2 setak sati govori o najstarijim biblijskim teistima ili politeistima, tri četvrtine ih točna odgovora. Znak je to da djeca pre- poglavljima, od Abrahama do kralja Sa- je odgovorilo točno. No, treće pitanje malo znaju o nekršćanskim religijama lamona. Početkom 6. razreda učenici se ih je očito prilično zbunilo: Koji je sveti te nacionalnim i vjerskim manjinama, upoznavaju s ulogom Mojsija te doga- grad Židova? Na prvi pogled jednosta- zbog čega se posebno među mladima đajima u pustinji i na Sinajskoj planini. van odgovor, ali da je riječ o Jeruzalemu mogu pojaviti neznanje i netolerancija. Sedmaše uče o judaizmu, četiri sata po- znao je tek svaki četvrti učenik. Nared- svećuju učenju o židovskim blagdanima no pitanje bilo je geografsko: na kojem i molitvama, spominju šabat, obreziva- se kontinentu nalazi Sveta zemlja, da nje. U jednom se satu spominje antise- se radi o Aziji, točno je znala tek jedna mitizam i Holokaust. U osmom razredu trećina. Šesti je zadatak bio više vezan 23 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 IN MEMORIAM DR. TEODOR GRÜNER Židovska općina Zagreb izgubila je početkom ove godine svog doajena — gospodina dr. Teodora Grünera. Od uglednog člana naše Općine i zajednice oprostio se 15. siječnja na zagrebačkom groblju Mirogoj predsjednik Žoz-a dr. Ognjen Kraus “Dragi moj primarius, gospodin dr. Teodor Grüner. Danas se opraštamo s Vama, najstarijim članom Židovske općine Zagreb, još jednim velikanom naše zajednice — čovjekom koji je živio ovu Općinu od svoje najranije mladosti kada je kao šesnaestogodišnji mladić došao u Zagreb sa svojim roditeljima. Vaš otac Bernhard je 1929. godine bio imenovan zagrebačkim nadkantorom i na taj ste način, dragi moj primarijus FoTograFija: izloŽba sinagoga i zagreb, arheoloŠKi muzej, 2001., dr. gruener oTvara Grüner, ušli u dušu Židovske općine Za- izloŽbu / iza njega, dr. Kraus, anTe rendiĆ miočeviĆ, mario beusan, snjeŠKa KneŽeviĆ greb a tu ste ostali do kraja života. Napustili ste nas u 103. godini života, zdravlju djece, organiziranju pedija- smo zajedno u Arheološkom muzeju bili ste izabrani da se tako dogodi. Svo- trijske službe i dali svoj veliki doprinos 2001. godine otvarali izložbu “Sinago- jim životom, djelovanjem, odnosom unapređenju struke. ga i Zagreb”, naših povremenih razgo- prema obitelji, suradnicima, malim Odlaskom u mirovinu — a bila je na vora, diskusija, Vašeg stotog rođenda- pacijentima (bili ste, kako znamo pe- našu sreću duga i zaslužena — mogli ste na, kao i našeg posljednjeg susreta u dijatar), prijateljima, zajednici — to ste se posvetiti svojim interesima, a jedan Domu Lavoslava Schwarza za Hanuku Vi zaista zaslužili. Bili ste do kraja svog od tih interesa bilo je i židovstvo, gdje pred nekoliko tjedana kada ste me prvi života čio, zdrav, svoj, poseban, otvoren, ste isto tako ostavili veliki trag tekstovi- puta ražalostili rekavši da Vam je dosta iskren, prisutan u svojoj obitelji, svojoj ma objavljenim u Novom Omanutu. Pi- života. Tada sam prvi puta kod Vas pri- struci, Općini i na kraju Domu zaklade sana riječ je ono što ostaje zabilježeno mijetio da nema radosti življenja. Lavoslava Schwarza. za budućnost. Dragi gospodine primarijuse, Vi ste Vaš život obilježila je medicina za- Prisutan, uvijek dobre volje s osmje- bili zaista gospodin u punom smislu hvaljujući kojoj ste preživjeli najmrač- hom na licu, nenametljiv, raspoložen za te riječi, hvala Vam što ste živjeli, hva- niji period života i civilizacije, naci- razgovor i razmjenu mišljenja, širili ste la Vam za zadovoljstvu i tome što smo zam, Holokaust, ustaštvo, služeći kao oko sebe optimizam, dobrotu, bili ste imali čast živjeti s Vama. liječnik u Bosni u liječenju endemskog preskroman čovjek. siilisa. Bili ste i u partizanima. Nakon Veselilo me je s Vama surađivati Drugog svjetskog rata i specijalizaci- upravo zbog toga jer ste zračili optimiz- je pedijatrije, posvetili ste svoj život mom, tako se s radošću sjećam kada zihRono livRaha 24 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana IN MEMORIAM SUZANA ŽUŽI JELINEK pripremila: naTaŠa barac Zagrebom se krajem siječnja brzinom munje proširila vijest o odlasku gospo- đe Suzane Jelinek — Žuži. Iako su svi bili svjesni njezinih poznih godina, ne- kako se svima činilo da je odlazak ipak došao prerano. O Žuži su počeli pisati i govoriti oni koji su je poznavali, oni koji su je susretali u gradu, oni kojima je davala intervjue, oni kojima se činilo da ju poznaju jer je godinama na neki način bila prisutna u njihovim životima — svojim istupima, svojim kolumnama, svojim knjigama. I svi su isticali nevje- rojatnu životnu volju, snagu i životnu radost kojom je Žuži jednostavno isija- FoTograFija: svečanosT, 140-a obljeTnica posveĆenja hrama, praŠKa 2007. gradonačelniK bandiĆ i ŽuŽi vala. I bez obzira na godine, Žuži je bila mlada — takvom se osjećala, takvom su je i drugi vidjeli. odlazi u Pariz gdje radi kao krojačica nije skrivala svoje židovstvo, bila je po- Za one koji slučajno ne znaju (ili za u tvornici Nine Ricci. Kratko vrijeme nosna na njega i onda kada to nije bilo one koji će možda jednom u budućnosti tada je radila i za Coco Chanel. U Za- uvijek pogodno, zgodno i moderno. čitati ove redove i pitati se: “tko je bila greb se vratila 1939. pred sam početak I dok su svi u svojim pozdravnim ri- ta Žuži?”) da ponovimo: Žuži Jelinek rata. U ratu je izgubila braću, uspjela ječima isticali njezinu vedrinu, život- rođena je kao Zsuzsanna Ferber 1920. spasiti sebe i svoje roditelje. Nakon rata, nost, otvorenost, pisanje o škakljivim godine u Budimpešti. Odrastala je uz već udana za zubara dr. Eriha Jelineka, temama, dok su pisali o njezinim bra- trojicu braće u siromašnoj židovskoj ponovno počinje raditi kao krojačica. kovima i ljubavima, jedna stvar nije obitelji Ruže i Izidora Ferber, koji su Slijede usponi i padovi, rastave, novi bila dovoljno istaknuta: njezino do- oboje bili gluhonijemi. Nakon Žužina brakovi, odlazak u sad i Švicarsku, iz- bročinstvo. Razlog za to možda leži u rođenja, obitelj se odlučila vratiti u Hr- gradnja bogate karijere. tome što Žuži nije isticala svoje dobro- vatsku, budući da je Izidor bio rodom Žuži Jelinek bila je dokaz da nema činstvo, smatrala je da je to normalno iz Ludbrega. Život u Zagrebu nije bio onoga što se ne može učiniti. Usprkos i da se o tome ne treba govoriti. To su lak, a mala Žuži tada se zaklela da će teškog života, siromaštva, rata, židov- odlike velikih. Jednako kao i to da neki jednom imati uspješan život. Završila stva, Žuži se nikada nije predavala. I zasluže da ih pamtimo samo po imenu. je školu za krojačice a već sa 17 godina dokazala je da se može uspjeti. Nikada Gospođa Suzana Jelinek bila je toliko 25 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana jedinstvena da je bilo dovoljno reći like. Još danas negdje imam svoju plavu samo “Žuži” — i svi su odmah znali o haljinu s maturalnog plesa. kome se radi. Tu privilegiju uglavnom Ali nije Žužika samo šivala, ona je i pi- imaju ikone pop-kulture poput Stinga sala, pa je izdala deset knjiga od kojih ili Cher ili Madonne. I naše Žuži. A mi smo zadnju promovirali prošle godine u u Židovskoj općini znamo da je ipak i našoj Židovskoj općini. Njene kolumne prije svega Žuži bila naša. u Gloriji obilježile su cijelu jednu gene- raciju čitateljica. S njezinim odlaskom njezina poro- dica, njezina djeca, unučad i njezin su- Od legendarne Žuži na zagrebačkom prug izgubili su neizmjerno mnogo, ali Mirogoju oprostili su se 24. siječnja i Zagreb, a posebno Židovska općina i njezina obitelj, prijatelji, kolege i broj- njezini članovi izgubili su Žužikinim ne poznate osobe iz javnog života. U odlaskom osobu koja je uvijek imala li- ime Židovske općine Zagreb i svih čla- jepu riječ za svakoga, koja je i u najtežim nova Općine, govor je održala Sanja trenucima, a takvih je bilo i u nedavnoj Zoričić Tabaković: “Kada sam se pri- prošlosti, bila optimista i hrabrila druge, hvatila ovog teškog zadatka da govo- koja je uskakala kada je bilo neophodno. rim na ovom tužnom mjestu, pomislila Zato ćemo je pamtiti i zato njen opti- sam: Što bi zapravo Žužiki bilo važno mizam, znatiželja, smijeh i sposobnost da izdvojim kao najbitnije iz njezinog razmišljanja izvan zadanih i uobičaje- života? Što je obilježilo njezin bogat, nih okvira neće nedostajati samo njezi- uspješan i gotovo stoljeće dug život? FoTograFija: ŽuŽi jelineK noj obitelji, nego i svima nama. Njezin život bio je toliko drugačiji i vanserijski da je čak Steven Spielberg zihRona livRaha htio snimiti ilm o njoj. No, dokumen- tarni ilm o njoj je snimljen. Sebe je skromno nazivala šnajdericom, Zato je teško u par riječi opisati njezin ali zapravo je bila modni dizajner po- životni put. znat daleko izvan granica Jugoslavije i Potekla je iz siromašne židovske po- zato su je decenijama nazivali ambasa- rodice gluhonijemih roditelja. Njezina dorom mode. Već do Drugog svjetskog sva tri brata stradala su u Holokaustu rata kao sasvim mlada djevojka upo- na samom početku Drugog svjetskog znala je Ninu Ricci i Coco Chanel. rata, a briga o hendikepiranim roditelji- Dobar dio Drugog svjetskog rata ma postala je samo njezina. Spasila ih je provela je u partizanima, a nakon rata svojom hrabrošću i inteligencijom, svo- vratila se svom osnovnom zanimanju jim nevjerojatnim osjećajem za samo- i svojom kreativnošću i marljivim ru- održanjem koji ju nikada nije napustio. kama stvorila carstvo za sebe i za svo- Nikada ju nije napustio ni optimizam, ni ju djecu, kojoj je osigurala budućnost i iznimna odlučnost koja ju je pratila cije- koja su joj uvijek bila na prvom mjestu. log života, što se pokazalo, kada je već Uvijek je naglašavala, a to mi je i sama u najdubljoj starosti nakon teškog pada, pričala, da je u istoj ulici u Ženevi, gdje ne odustajući ponovno stala na noge. je došla s roditeljima i djecom gotovo U toku svog života upoznala je mnoge kao izbjeglica nakon rata, kasnije kupi- svjetski poznate ličnosti i to ne samo iz la četiri kuće. svijeta mode, nego i političkog i umjet- U Zagrebu su se u njezinom salonu ničkog života. šivale haljine samo za najizuzetnije pri- 26 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 IN MEMORIAM JAKOV JAŠA BIENENFELD mladosti, jer bio si glasan, otvoren, rje- čit, ponekad naporan. Uvijek si bio dva metra ispred samoga sebe i drugih, pun ideja, akcije. Već tada si pokazivao da ćeš u životu imati svoj put i nešto učiniti. Istinski sam te upoznao 1992. godine u ratnim vremenima u vrijeme Domo- vinskog rata nakon podmetnute ek- splozije u Židovskoj općini Zagreb i me- morijalnom grobu žrtava Holokausta, ustaškog režima na Mirogoju. Bio je to početak agresije na Zagreb. Nakon tih događaja bio si zadužen za osiguranje Židovske općine Zagreb i Doma stara- ca zaklade Lavoslava Schwarza i sve si odradio besprijekorno. FoTograFija: in memoriam jaŠa bienenFeld Sjećam se kada smo ti i ja u delegaciji rh prvi pokušali doći u okupirani Jase- Na neke se vijesti jednostavno ne mo- Nikada nisam i nikada neću poznava- novac na dan proboja i postaviti vijence žemo pripremiti. I bez obzira što sam ti nekoga kao što je bio Jaša, s takvom podno Cvijeta, Bogdanovićevog spo- znala i previše, nisam se pripremila za energijom, takvim idejama, takvim ži- menika žrtvama logora, tebe i mene su loše vijesti o Jaši. Kada sam čula da Jaše votnim veseljem. Jaša nikoga nije ostav- htjeli pustili, nismo se izdvojili, na tvoju više nema, osjetila sam da je svijet na ljao ravnodušnim, bio je čovjek, bio je ideju vijenci su bili bačeni u Savu. tren stao, okrenuo se u nekom čudnom Mentsh. I vjerojatno još nismo svjesni Angažirao si se oko izbjeglica iz Sa- smjeru i više nije isti. Znam točno što bi što smo izgubili. rajeva. Učinio si nevjerojatan posao Jaša rekao, uz smijeh i cigaru: “Konač- Doviđenja, Jaša, do nekog sljedećeg izloživši sebe do kraja izvlačeći konvo- no si postala stara Židovka i plačeš nad puta... je, provodio kroz ratna područja Bosne svime”. Jedan dio toga je točan. Drugi Nataša i Hercegovine u nekoliko navrata ne nije. Vrlo rijetko plačem. samo Židove već i druge izbjeglice bez S godinama sam naučila da je vrlo obzira na vjeru i nacionalnost, ukupno teško ili gotovo nemoguće promijeniti U ime Židovske općine Zagreb od Jaše više od 1200 osoba. Doveo si ih na si- percepciju ljudi. One koji su Jašu pozna- se 12. veljače pred mnoštvom onih koji gurno preko barikada tebi svojstvenom li i voljeli, ne treba uvjeravati u to kakav su ga voljeli i poštovali, emotivnim go- agilnošću, upornošću, inteligencijom, je čovjek bio. Oni drugi svoje mišljenje vorom oprostio njegov prijatelj, pred- snalažljivošću, šarmom, humorom i neće promijeniti, bez obzira na to što im sjednik Žoz-a dr. Ognjen Kraus. tvojim karakterističnim osmjehom koji kažemo ili pokušamo dokazati. A to Jaši “Dragi moj prijatelju Jaša, danas se ne zaboravljam. Bila je to tvoja misija. nije ni bilo važno. On je znao biti svoj, opraštamo od tebe, da, ja se opraštam Pregovarao si s generalima u Beo- bez obzira na okolnosti, posljedice i bez od tebe, dragi moj Jaša, ljudino. Po- gradu, generalom Rašetom u Zagrebu obzira na ono što su drugi o tome mislili. znajem te godinama iz naše najranije o razmjeni zarobljenika. Izvukao si iz 27 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 Na ispraćaju je pročitano i dirljivo pismo koje je svom prijatelju Jaši uputio bivši izraelski veleposlanik u RH Yosef Amrani. “Jaša je bio čovjek s vizijom, hrabrošću, pogledima i idejama. Čovjek s ne- utaženom znatiželjom, koji je kreativno razmišljao, koji se suočavao sa stvarnošću i suprotstavljao joj se. Jaša je imao napretek toga za dati i po- dijeliti s drugima. Buntovnik u srcu, nikada nije podilazio konformizmu i osrednjosti. Uvijek na svom putu, po svome, inzistirajući da je to prav put,i pobjeđujući”, napisao je Amrani a svoje je pismo završio riječima: “Mirno ti more, naš kapetane”. zarobljeništva mnoge Vukovarce iz- Schwarza ostavio si dubok trag, svega odlike sebe i krenuo u borbu pun op- među ostalih i dr. Njavru i dr. Bosanac, čega si se primio radio si punim srcem, timizma, snage i prkosa. Divio sam se osobno si brinuo i potpomagao dostavu entuzijazmom, pronalazio si mnoga rje- tvom pozitivnom stavu koji je najvažniji humanitarne pomoći u okupiranim po- šenja, imao ideje, pomagao i donacijama. kada se nađeš u takovoj situaciji. Bilo te dručjima. Organizirao si prvi odlazak Želio si da se sve učini taj čas, nekada je svugdje, putovao si, uživao na puto- brodom u okupiran i odsječen Dubrov- nisi imao strpljenja i zbog tvog tempera- vanjima, brodu, svojoj obitelji, posebno nik. Bila je to prva pomoć koja je došla u menta, nestrpljivosti i agresivnosti, neke svojim sinovima, ženi, prijateljima. Mo- taj grad nakon dugog vremena i to pod tvoje ideje na žalost se nisu realizirale, ram priznati da takvog borca nisam vi- izraelskom zastavom. iako su bile više nego dobre. Ali i to si ti. dio u svojoj praksi. Da se nakon posljed- Da, ti Jakov Jaša Bienenfeld, to si ti. Posljednje što smo radili zajedno nje terapije u Beču nije dogodilo ovo što Dragi moj prijatelju. To je samo mali opet je bilo za Općinu, pred nešto više te je otelo od tvoje obitelji i nas, siguran dio onoga što si učinio za svoju domovi- od mjesec dana kada smo krenuli ko- sam da bi da bi dočekao kamen temeljac nu bez bilo kakve primisli i koristi. načno u realizaciju Praške. Razgovarali u Praškoj. Obećajem ti da da ćemo to Ne, nisi zbog toga proglašen branite- smo o problemima Općine, projektu i uskoro učiniti s mislima na tebe. ljem Domovinskog rata, niti si to tražio, početku radova u Praškoj, opet si dao Jaša prijatelju, hvala ti na svemu. Bio jer si to radio od srca i iz duše, a ne da gas i prebacio u petu brzinu pun ide- je užitak živjeti s tobom, biti tvoj prijatelj. se kao neki busaš u prsa i tražiš prava i ja, tražio da što prije započnu radovi u Bilo te je ponekad teško pratiti. Bio si pri- beneicije za sebe. Praškoj, jer nemaš vremena. Rekao si jatelj u pravom smislu te riječi odan, pouz- Sve to si radio izvan svog posla u da želiš doživjeti početak radova prije dan, iskren, pošten, nikada nisi iznevjerio. kojem si isto tako pokazao svoje spo- no što odeš. Bilo je to nekoliko dana pri- Dragi Fran, Mark, Davor, Martina sobnosti. Krajem osamdesetih godina je tvog odlaska u Beč u nastavak borbe možete biti ponosni na vašeg oca, su- prošlog stoljeća započeo si kao podu- s tvojom bolešću. pruga, na Jašu. Bio je izuzetan u svemu, zetnik od nule, čišćenjem tepiha i vinuo Dragi moj Jaša i tu si dokazao sebe, prije svega — bio je čovjek u punom se do jednog od najuspješnijih. Radio si tko si, svoju želju za životom koji si toliko smislu te riječi, ljudina. na taj tebi svojstven način čistog obra- volio i živio ga punim plućima. Kada si Jaša, još jednom hvala ti za sve što si za. U Židovskoj općini Zagreb kao njen pred dvije godine saznao istinu o svom učinio, posebno za Židovsku općinu. član, vijećnik, predsjednik Upravnog zdravstvenom stanju i da je pred tobom odbora Doma staraca zaklade Lavoslava nekoliko mjeseci života pokazao si sve zihRono livRaha 28 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana HRANA — VAŽAN DIO ŽIDOVSKOG IDENTITETA piŠe: naTaŠa barac Hrana vrlo često ima značaj koji pre- Drugi razlog zbog koje se židovska kuhi- lazi njezine nutricionističke vrijedno- nja razvijala u smjeru u kojem ju danas sti: osim onog malog detalja da nam je poznajemo je svakako Šabat, dan kada potrebna da bi preživjeli, hrana je svo- židovski vjernici ne kuhaju ali trebaju jevrsni socijalni simbol koji odražava i jesti toplu hranu. Postoji čitave vrste po- individualni i skupni identitet. Hrana suđa koje čuvaju toplinu hrane kako bi na neki način određuje ono što jesmo, a ona bila topla za Šabat i kako bi se u njoj ujedno nas ujedinjuje i spaja. U današ- moglo uživati u toplini doma i obitelji. njem ubrzanom svijetu obitelj se naj- Židovske žene stotinama godina s puno češće okuplja upravo oko stola i zajed- ljubavi spremaju za svoju obitelj posebna ničkog obroka i tada se izmjenjuju misli, jela za Šabat, kako bi tom najvećem ži- osjećaji, razgovora se o brojnim pitanji- dovskom blagdanu i hranom dali na važ- ma. A ta tradicija zajedničkih obroka nosti. Hrana mora biti obilna i drugačija seže duboko u povijest. Danas se svijet od onoga što jedemo drugih dana. promijenio, ali dobra hrana još uvijek Treći vjerski faktor u židovskoj kuhi- će nas sve okupiti oko stol i povezati. I nji je praznik Pesah, koji ima posebna FoTograFija: hrana — vaŽan dio ŽidovsKog svi se uvijek s velikom nježnošću sjeća- pravila za hranu koja također potiču idenTiTeTa mo kuhinja naših baka i mama, nekih židovsku kulinarsku kreativnost. Seder recepata koji su se s koljena na koljeno večera poseban je događaj i dobar pri- bili vjernici, koji se više nisu sjećali svo- prenosili novim generacijama. Svatko mjer kako hrana povezuje tradiciju, kul- jih jezika (poput jidiša ili ladina), hrana od nas ima neku svoju “madeleine” koja turu, identitet i povijest naroda. Židovi je postala jedna od stvari kojih su se pri- nas vraća u djetinjstvo. Neki obiteljski su u najrazličitijim dijelovima svijeta državali kao bi se sjećali tko su, kako bi recepti bili su povezani s posebnim pri- dugi niz godina poštivali iste, drevne se sjećali svoje prošlosti i svoje baštine. godama: radili su se za određene blag- tradicije hrane vezane uz Pesah. S obzirom na dramatičnu povijest dane ili prigode, rođendane, proslave, Židova, koji su se gubitkom domovi- židovska kuhinja u dijaspoRi vjenčanja, neke posebne osobe. ne, selili po svijetu, današnja židovska Kod Židova hrana ima posebnu važ- Za Židove u dijaspori, hrana je uvijek prehrana i kuhinja također održavaju nost, a za to postoje i brojni razlozi. Prvi imala veliku važnost, jer je primjena ko- te migracije i prilagođavanja raznim razlog svakako su košer propisi i ono što šer propisa stvarala i posebno duhovno kulturama. Židovi su sa sobom donosi- se smije odnosno ne smije jesti. Ideja o ozračje. A čak i kada nisu poštivali košer li svoje recepte a onda ih prilagođavali pridržavanju košer ishrane daje židov- pravila, “židovska hrana” i stari recepti okolnostima u kojima su se našli. skoj kulturi posebnost a ističe i važnost postali su još važniji, jer su bili dio ži- Ako malo proučimo kuharice, recep- koju hrana ima u društvu. dovskog identiteta. Za Židove koji nisu te i običaje raznih židovskih zajednica u 29 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana različitim dijelovima svijeta, možemo zaključiti da kod Židova postoji tradi- cija prilagođavanja hrane kulturama koji su ih okruživali. Ali taj je utjecaj bio dvosmjeran, pa su tako i Židovi svo- jom prehranom i receptima (posebice od trenutka od kada su počeli otvarati svoje pekare, dućane s prehrambenim proizvodima i restorane) utjecali na društvo u kojem su živjeli. Uzmimo na primjer sad, gdje živi ve- lika židovska zajednica. Većina Židova u sad-u potiče od Židova iz istočne i sre- dišnje Europe koji su u sad imigrirali iz- među 1880. i 1920. godine. Ako pogleda- mo njihove današnje kuhinje, možemo osjetiti kako je izgledala židovska hrana u to doba, ali jednako tako u američkoj kulturi možemo vidjeti židovski utjecaj. FoTograFija: hrana — vaŽan dio ŽidovsKog idenTiTeTa Bagel, omiljeno židovsko pecivo koje se može puniti slanim ili slatkim sastoj- koji su se sredinom 19. stoljeća masivno ma su npr. janjetina s marelicama, šlji- cima, danas je dio američke kulture doselili u Indiju, a sa sobom su donijeli vama ili trešnjama ili kolač od badema upravo zahvaljujući Židovima koji su ga iračko-židovske recepte u koje su zatim koji se radi za Pesah. predstavili Americi. Zapadnoeuropski počeli dodavati indijske začine koje su Hrana je imala i ključnu ulogu kod Židovi koji su Ameriku stigli nakon Dru- pronašli na lokalnoj tržnici. Spoj tih osnivanja Države Izrael i izgradnje iden- gog svjetskog rata, sa sobom su donijeli kultura donio je pravu eksploziju okusa titeta nove države. Nova država privukla neke druge nove recepte, u kojima se i zanimljive recepte. je 750.000 novih imigranata u vrlo krat- osjećao duh Njemačke i Francuske. Židovi su često prilagođavali lokalnu kom roku i sve je te ljude trebalo nahra- Sefardi su sa svoje strane donosili dru- hranu košer kuhinji. Svi europski Žido- niti. Dijeljenje hrane s drugima postalo gačiju kuhinju, koja je koristila sastojke vi pridržavali su se košer pravila sve do je na simboličan način stvaranje naci- i začine nepoznate europskim Židovima 19. stoljeća, kada su se počeli emanci- je. S vremenom se pojavila potreba za 19. stoljeća. A jela sefardske kuhinje no- pirati i kada su se počeli doseljavati u stvaranjem nove izraelske kuhinje koja sila su mirise, okuse i imena koja su pod- velike gradove. S druge strane, većina će pokazati zajedništvo novog Izraela i sjećala na Španjolsku, Tursku i Grčku. Židova u zajednicama muslimanskog izgradi most između istočne i zapadne svijeta primjenjivala je košer pravila sve židovske kuhije te postati jedinstvena biseRi židovskih kuhaRica do sredine 20. stoljeća, kada su počeli sinteza raznih kulinarskih stilova s broj- Hrana je obilježje kulture, poput je- napuštati svoje dugodišnje domovine. nih mjesta na kojima su Židovi živjeli tije- zika ili odjeće, a Židovi su uvijek bili Aškenaski Židovi imali su sličnu kom stoljeća. Izraelska kuhinja danas je pod utjecajem kulture u kojoj su živjeli, kulturu i slična jela iako su dolazili iz spoj utjecaja bliskostočne, mediteranske, ostajući pri tome svoji. Kuhinje židov- različitih zemalja istočne, središnje i španjolske, njemačke, ruske te brojnih skih zajednica u pojedinim zemljama zapadne Europe — imali su gotovo “za- drugih kuhinja a uz sve to ostala su i pra- gdje su Židovi živjeli pravi su kulinarski betonirane” jelovnike koji su uključiva- vila kašruta i drugih židovskih zakona. dragulji. Jedna od takvih je mala, usko li halu, pileću juhu, geilte ish. U brojnim kuhinjama u židovskim do- povezana zajednica sirijskih Židova, Sefardi su imali drugačije jela. Iako movima i danas će se kuhati po nekim ponosnih na svoju fantastičnu hranu i su zajednice bile različite od zemlje do starim receptima, u čast naših baka i recepte koje brižljivo čuvaju generaci- zemlje, neka slična jela mogu se prona- mama. Te recepte moramo čuvati i pre- jama. Ili na primjer, bagdadski Židovi ći diljem sefardskog svijeta — među nji- nosti dalje, u skladu s našom tradicijom. 30 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana O KOŠER PREHRANI piŠe: luciano moŠe preleviĆ, glavni rabin rh U svakodnevnim susretima i razgovo- rima s brojnim nežidovima, bez obzira na uzrast, primijetio sam da najveći in- teres pokazuju za židovsku prehranu i u vezi toga imaju najviše pitanja. Svi su čuli da postoje stvari koje Židovi ne jedu, svi znaju da ne jedemo svinjetinu, dok za ostalo, kao npr. za to konzumiramo li alkohol ili ne, nisu sigurni. U druženju s članovima naših općina zanimanje za židovsku prehranu ide u drugom smje- ru, više ih zanimaju recepti naših starih i što se jede za pojedine blagdane, nego propisi o samoj prehrani. Važnost hra- ne u židovskom životu najbolje ilustrira izjava jednog rabina da bi se svi židov- ski blagdani mogli opisati jednom re- čenicom: “Probali su nas uništiti, nisu uspjeli i zato idemo jesti”. FoTograFija: preuzeTa s inTerneTa Priču o židovskoj prehrani započeo bih jednom anegdotom. Radnja se do- gađa u Njemačkoj 30-tih godina proš- balo: “A što je ovo?”. Ali stari Židov se vadeći četvrto zlatno zubalo: “A što je log stoljeća. Nacisti su tada još dopušta- nije dao smesti i mirno mu počne objaš- ovo?”. I stari Židov se nagne prema Ni- li Židovima da napuste Njemačku, ali njavati da Židovi imaju poseban način jemcu i obrati pokajničkim glasom kao su morali ostavite cjelokupnu imovinu prehrane u kojem ne smiju zajedno jesti da ne želi da ga čuju drugi Židovi: “Zna- i sa sobom su mogli uzeti samo stvari mesne i mliječne stvari i da zato on tre- te, postoji neke stvari, poput svinjetina, koje su imale uporabnu vrijednost. Na ba dva zubala, jedno “mesno” (leišek) i koje Židovi ne smiju jesti, pa ove zube granici se pojavi stari Židov sa svojim drugo “mliječno” (milhik). Nijemac ga trebam u slučaju da naletim na kakav pinklecom. Njemački carinik počne ko- samo ljutito pogleda, nastavi s pretra- komad šunkice”. pati po njegovim stvarima, izvuče zlat- gom i uskoro izvuče treće zlatno zubalo Ova anegdota nam sažeto objašnjava no zubalo i počne urlati: “A što je ovo?”. urlajući: “A što je ovo?”. Stari Židov mu principe židovske prehrane, pa tko ju je I Židov mu odgovori: “Ja sam star i počne strpljivo objašnjavati kako Žido- razumio u potpunosti ne treba gubiti uskoro ću ostati bez zubi, pa će mi tre- vi imaju blagdan kad ne smiju jesti ništa vrijeme čitajući nastavak teksta. Iz opi- bati”. Nijemac odgovori: “U redu, neka kvasno (Pesah) i da zato treba posebno sanog događaja vidimo da postoji hrana ti bude”. I nastavi kopati po stvarima i zubalo. Nijemac zakoluta očima, te na- koju Židovi smiju jesti, kao i ona koju ne odjednom vrisne vadeći još jedno zu- stavi kopati i potpuno izgubi strpljenje smiju, a i da onu koju smiju jesti, ne jedu 31 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana novljenom zakonu). Svi detalji i prak- tične primjene prenesene su usmenom tradicijom (usmena Tora), raspravljene, kodiicirane i elaborirane u brojnoj ra- binskoj literaturi (Mišna, Talmud, Miš- ne Tora, Šulhan Aruh). To se nastavlja i do naših dana, a diskusija nikad nije bila tako dinamična, jer brojni novi proizvodi kao i nove tehnike proizvod- nje zahtijevaju pažljivo ispitivanje. Tora navodi životinjske vrste koje su dozvo- ljene za konzumaciju i one koje nisu. U Tori se ne upotrebljava riječ košer, nego ih Tora etiketira kao tahor (ritualno čiste) i tamei (ritualno nečiste). Zašto Tora upotrebljava te termine, a ne košer, FoTograFija: preuzeTa s inTerneTa nije od važnost za našu temu, pa ćemo o tome nekom drugom prilikom. Sada ćemo navesti koje vrste Tora bilo kako ni bilo kada, te da moraju ima- cit, pa i samog svitka Tore ), koji moraju navodi kao ritualno čiste, odnosno po- ti posebno posuđe za svaku vrst hrane. biti napravljeni prema striktnim pro- dobne za jelo. Životinjske vrste su podi- Općenito u ljudskom životu, ne samo pisima židovskog zakona da bi bili po- jeljene u četiri grupe: židovskom, prehrana ima veliko znače- dobni za vjersku upotrebu. Riječ košer 1. kopnene životinje: nje, pa ne čudi što se jedna od prvih za- je postala toliko poznata i izvan židov- povijedi u Tori datih cijelom čovječan- skog konteksta, da se često upotrebljava Tora (Lev.: 11:3) navodi da bi neka ži- stvu (Adamu i Evi) još u Rajskom vrtu i u nežidovskim američkim krugovima votinja bila tahor (košer) mora imati tiče prehrane. Smjeli su jesti plodove sa za opis ljudi, pa se često u ilmovima i sljedeća dva znaka: mora imati rascije- svih stabala u vrtu, osim jednog. Kako televizijskim serijama za nekog kaže pljena kopita i mora preživati (imati dva se tu radi o teologiji i ilozoiji, a ne o da nije košer osoba misleći na njegove želuca, biti preživač). To su krava, koza, prehrani, ostavit ćemo tu temu za neku karakterne osobine. Suprotno rašire- ovca, jelen, bizon, a tu spadaju i neke, drugu prigodu. nom mišljenju da bi neka hrana postala poput žirafe, koje se, iako imaju oba Dio židovskih vjerskih propisa (ha- košer i dobila košer certiikat (hehšer) znaka, zbog nepostojanja tradicije o nji- laha) koji se bave prehranom, odnosno rabin je ne treba blagosloviti, nego hovoj konzumaciji ne nalaze na židov- zabranjenom i dozvoljenom hranom, treba zadovoljiti sve propise tijekom skom jelovniku. Tora također navodi nazivaju se skupnim imenom kašrut. proizvodnje, a sam proces proizvodnje četiri životinje koje nisu košer, jer imaju Riječ kašrut dolazi od hebrejskog ko- nadgleda posebno obučeni ortodoksni samo jedan znak. To su svinja, koja ima rijena kaf-šin-reš ( k, š, r ) i teško ju je, Židov (mašgijaha), koji može, ali i ne rascijepljene papke, ali ne preživa, za- kao i većinu riječi s hebrejskog, točno mora biti rabin. Strogost i način nad- tim deva i dvije životinje za koje prema prevesti na bilo koji drugi jezik, pa tako gledanja određuje vrijednost pojedinog biblijskom nazivu danas ne znamo koje i na hrvatski. Mogli bi ju prevesti kao košer certiikata, a samim tim i cijenu. bi to bile, ali u modernom hebrejskom podoban, propisan ili ispravan. Ima isti Neka hrana, kao voće i povrće, uopće su to zec i kunić. Ove tri zadnje nave- korijen kao puno poznatija hebrejska ri- ne zahtijeva takvo nadgledanje, jer ono dene preživaju, ali nemaju rascijepljene ječ kašer (ili u aškenaskom izgovoru ko- je samo po sebi košer, ali trebamo paziti papke, te zato nisu podobne za jelo. šer), koja opisuje hranu koja zadovolja- na određene poljoprivredne propise. 2. ptice i peRad va standarde židovske prehrane. Riječ Propisi kašruta su dati u Tori (Moj- košer također se upotrebljava u opisu sijevom petoknjižju), točnije u trećoj Za ptice i perad (koje u hebrejskom na- vjerskih predmeta (mezuza, teilin, ci- (Levitskom zakoniku) i petoj knjizi (Po- zivamo skupnim imenom of) Tora ne 32 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana navodi nikakve posebne znakove, nego losos) moramo obratiti pažnju kojim rezom, jer životinja ne smije patiti. Že- nam daje poimeničnu listu od 24 vrste nožem je rezana, jer ako se isti nož upo- lim naglasiti da je tzar baalei haj, propis koje su zabranjene, a Talmud dodaje trebljava za rezanje nekošer ribe, tada je o zabrani mučenja ili nanošenja boli pa i da su zabranjene i sve ptice grabljivice. taj nož naš komad tune učinio nekošer. najmanje neugode, jedan od najstrožih Zbog brojnih pogroma i stradavanja tal- propisa u Tori, a podjednako se odnosi i 4. insekti mudskih mudraca i drugih učenih ljudi, na Židove kao i na ne Židove. izgubili smo saznanje kojih 24 vrsta Ljudi se obično iznenade kada otkriju 2. bedika ptica Tora navodi i zato danas u praksi da Tora (Lev.: 11:22) četiri vrste skaka- držimo da su podobne za jelo samo one vaca proglašava košer, ali samo su još Da bi bila košer za konzumaciju životi- vrste koje se u našim zajednicama tra- Židovi iz Jemena zadržali tradiciju koje nja mora biti apsolutno zdrava. Pregle- dicionalno smatraju košer: kokoš, puri- su to vrste i kako ih razlikovati. davanje (bedika) se vrši prije i poslije ca, patka i guska. U kuhinji naših baka Svi ostali insekti nisu košer, što nam klanja. Prije klanja se vrši vanjska pre- posebnu je ulogu imala guska, točnije u svakodnevnom životu čini veliku traga, a poslije unutarnja, gdje se poseb- guščja mast, na kojoj se pripremala poteškoću prilikom pranja voća i po- na pažnja posvećuje plućima. Ako su većina jela. I danas postoje zajednice vrća prije upotrebe. Proizvodi moraju pluća savršeno glatka, meso nazivamo koje jednu od ove četiri pobrojane vr- biti jako detaljno pregledani i oprani. glat košer, a ako pluća imaju priraslice ste peradi ne smatraju košer, jer, kako S obzirom da ne smije biti ni najmanje onda meso nije košer. Ako je stanje plu- kažu, nemaju tradiciju da su ih njihovi sumnje, rabini su razvili posebne meto- ća negdje između, meso dobiva status preci jeli. Nagradno pitanje za bocu ko- de provjere i pranja (npr. u octu). Zato košer, ali nije glat, pa je i jeftinije, a neki šer vina ili košer šampanjca je o kojoj jedenje salate i u veganskom restoranu ultraortodoksni Židovi ga neće jesti. se vrsti radi i zašto? Samo jaja pobro- predstavlja opasnost. Insekti se u velike 3. nikuR janih vrsta peradi su košer, dok ostalih koriste u industriji hrane i kozmetike, nisu. Zbog zabrane konzumiranja krvi, naročito u proizvodnji boja i šminke. Nakon što smo ustanovili da je životinja prije upotrebe jaja moramo otvoriti i Iako šminka nije hrana i zato ne mora zdrava, radimo nikur, uklanjanje broj- provjeriti da nemaju krvi u sebi. Ako biti košer (kao ni lijekovi), zadnjih go- nih vena, tetiva iz stražnjih nogu (gid ih kuhamo, tada u lončić stavljamo ne- dina sve više raste proizvodnja košer hanaše, te masnoća helev), koje Tora paran broj jaja, da bi lončić ostao košer, kozmetike. Usput, među ultraortodok- zabranjuje. Postoji razlika u sefardskom ako nakon kuhanja, prilikom provjere, sima postoje i košer mobiteli s košer i aškenaskom načinu rađenja nikura, ustanovimo da je neko jaje bilo nekošer. certiikatom i košer internet na kojem tako da postoje i različiti certiikati, koji je blokiran pristup stranicama koje se označavaju da je neko meso podobno 3. Ribe ne uklapaju u njihov svjetonazor. za Aškenaze, a koje za Sefarde. Tako Tora (Lev.: 11:9) navodi da se iz vode Da bi meso dozvoljenih životinja i pe- npr. Aškenazi uopće ne uklanjaju tetive (more, rijeke, jezera) jedu samo ribe radi postalo košer moraju biti učinjene iz zadnjih nogu, nego se cijeli zadnji dio koje imaju ljuske i peraje, čak ako ima- još neke stvari: životinje odvaja i prodaje nežidovima. ju samo jednu ljusku ili peraju ili su ih Tora zabranjuje bacanje mesa životi- 1. šehita imali tokom razvoja, pa su kasnije ot- nja koje nisu košer, i upućuje nas da to pale. Svi ostali stanovnici raznih voda, Životinja i perad moraju biti zaklana na meso damo ili prodamo nežidovima. kao školjkaši, glavonošci, sisavci itd. propisan način. Način židovskog klanja Kada sam govorio o zdravlju životinja, nisu košer. Za kavijar vrijedi isto kao i se zove šehita, a čovjek (šohet) koji je radilo se o zdravlju prema židovskim za jaja peradi, ako je riba košer, tada su obavlja mora biti ortodoksni Židov koji vjerskim propisima, a ne medicinskim. i njena jajašca košer. Suši također može se drži svih propisa Tore i mora proći 4. Meliha biti košer, ako je od košer ribe, ali pri propisanu obuku. Ribe ne zahtijevaju tome jako pažljivo moramo prekontroli- šehita, njihova krv se ne smatra krvlju, Tora također zabranjuje konzumaci- rati nori (algu), da ne bi slučajno sadrža- a ribe prema židovskim propise nema- ju krvi, bilo životinja ili peradi (Lev.: vala morske organizme, a i posuđe i no- ju status životinje. To se radi s posebno 7:26) i zato se u roku od najviše 72 sata ževi moraju biti košer. Prilikom kupnje oblikovanim nožem, strahovito oštrim, nakon klanja mora odstraniti iz mesa, ribe koja se prodaje u komadima (tuna, a šehita se mora obaviti samo jednim inače se zgruša i postaje dio mesa i čini 33 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana ga nekošer. Proces se naziva meliha, a sastoji se u premazivanju solju srednje veličine svih površina komada mesa u cilju izvlačenja krvi iz mesa. Nakon 40- tak minuta sol se mora isprati hladnom vodom. Krv koja je ostala u mesu nakon ovog postupka gubi status krvi i meso se smatra košer i može se konzumira- ti čak i sirovo. Biftek (bez obzira kako pečen, čak i krvav), kao i tartar biftek (sirovo meso) su dozvoljeni načini pri- premanja košer mesa. Ali jetra, bilo životinjska ili peradi, sadrže prevelike količine krvi da bi je soljenjem mogli ukloniti, te zahtijeva drugi postupak. Ona se mogu košerizirati jedino putem vatre, pečenjem na roštilju. FoTograFija: preuzeTa s inTerneTa 5. zabRana Miješanja Mesa i Mlijeka Tora tri puta ponavljanjem stiha o zbra- postojanja Hrama davali Kohenima godine, koji također utječu na to je li ni kuhanja kozlića u mlijeku majke i Levitima, a danas se samo odvajaju neki plod košer ili ne. njegove, Židovima zabranjuje kuhanje, simbolično. Također prije pečenja kru- Prošli smo, manje-više, kroz propise jedenje i imanje bilo kakve koristi od ha moramo odvojiti komad tijesta, koji i zabrane koje neku hranu čine košer ili smjese nečeg mesnog s nečim mliječ- nazivamo hala (ne brkati s kruhom za ne. Ako sam nešto ispustio ili zaboravio, nim. Još su talmudski rabini razradili Šabat). Kod žita razlikujemo novo (ha- bilo je nenamjerno i molim čitatelje da brojne propise u načinu konzumiranja, daš) od starog (jašan) žita, ovisno o da- mi oproste. Znam da većinu ljudi naj- od čega bih sada samo izdvojio razmak tumu žetve. više zanima čemu košer prehrana, zar od 6 sati između jedenja mesnog i mli- Od brojnih čisto rabinskih propisa je stvarno B-ga briga što jedemo ili je u ječnog, dva potpuna kompleta posuđa, kojima upotpunjuju kašrut, izdvojio bih pitanju nešto drugo. I pri tom najčešće i jednog mliječnog i jednog mesnog, kao samo neke za koje me ljudi često pita- ne znajući citiraju Talmud navodeći jed- i način upotrebe kuhinje (dvije pećni- ju. Počeo bih s mlijekom, a završio s nu od brojnih izreka, koje su nam dru- ce), te trećeg kompleta posuđa za parve vinom. Samo mlijeko košer životinja je gi prisvojili: ,,nije važno ono što ulazi u (niti mesno, niti mliječno). košer. Rabini postavljaju zahtjeve pred usta, nego ono što izlazi” i pri tom gube Ako ste mislili da je ovo sve što se tiče proizvođače vina i svih drugih pića pro- iz vida da rabin Aleksandar nije govorio košer prehrane, moram vas razočarati, izvedenih od grožđa, bilo bezalkohol- o hrani nego o lašon hara (ogovaranju). postoje još brojni propisi, kako biblij- nih ili alkoholnih pića. Uz to što sve u Kako tema ovog teksta nije razlog za skih (iz Tore), tako i rabinskih. pravljenju vina, grožđanog soka, rakije pojedine micve (B-žje zapovijedi), nego Tora nam donosi čitav niz propisa i ili konjaka mora biti košer, dodatni za- što čini košer, tako ćete do objašnjenja zabrana za blagdan Pesaha, kada ne htjev je da svi ljudi koji sudjeluju u proi- je li B-gu stvarno stalo što mi jedemo ili smijemo jesti ni posjedovati ništa kva- zvodnji moraju biti Židovi koji drže sve ne, morati pričekati do nastavka ovog sno (hamec), što zahtjeva i posebno po- zakone Tore. Tada za takvo vino kaže- teksta. Ako imate bilo kakvih pitanja ili suđe. U Tori postoji i čitav niz propisa mo da je košer. Taj propis ne vrijedi za nedoumica, slobodno mi se obratite, a koji se tiču poljoprivrede kao zabrana proizvodnju drugih pića, bilo alkohol- ja, s moje strane, dajem obećanje da ću branja plodova prve tri godine nakon nih ili bezalkoholnih. U Izraelu vrijede i svakoga strpljivo saslušati. sadnje drveta (orla), odvajanje deseti- poljoprivredni propisi kao šmita, zabra- ne (truma i maaser), koji su se tokom ni obrađivanje zemlje sedme, šabatne Do tada — šaloM aleheM. 34 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana SEFARDSKI SPECIJALITETI U SARAJEVSKOM RESTORANU piŠe: jagoda večerina S temperaturom, zamotana u dekicu, E sad, baš kad su vam sigurno sline već prisjećam se divnih dana provedenih u počele teći, da kažem nešto općenito o Sarajevu prije tri mjeseca, na konferen- sefardskoj kuhinji. Kad je riječ o Bosni, ciji povodom 450. godišnjice od osniva- nije lako razlikovati tipično sefardsku nja prve židovske općine u Sarajevu. Bilo od orijentalne kuhinje. To nas ne treba je krasno, o tome sam vam već pisala. čuditi ako znamo da su Sefardi počeli Osim svih tih interesantnih predava- dolaziti u Bosnu već u 16. stoljeću. Na- nja, ljudi, Baščaršije koju uvijek ponovo kon dolaska austrougarske vlasti, 1878. otkrivam u svoj svojoj šarenoj i razno- godine, u Bosnu dolazi i veliki broj Aš- likoj ljepoti, za oko (bolje reći za zubi- FoTograFija: resToran aeroplan — ulaz u kenaza koji sa sobom donose svoju kon- resToran će) mi je zapeo restoran tipično sefar- tinentalnu, srednjoeuropsku kuhinju, dsko-bosansko-baščaršijskoga imena ali s obzirom da su Aškenazi na Balkan “Aeroplan”. Eli Tauber, alfa i omega Svi smo bili poprilično gladni. Naime, došli više od tri stoljeća poslije Sefarda, sarajevske židovske zajednice, poveo je umjesto na ručak išli smo do Zemalj- miješanje i ispreplitanje kulinarskih nas nekoliko u oazu bosanske, pa onda skog muzeja vidjeti Sarajevsku Hagadu, specijaliteta nije bilo toliko značajno. i sefardske kuhinje usred Baščaršije, kultura nam je bila važnija od potrebe Ima, doduše, nekih posuđenih izraza između malih zanatskih radionica, iz- za hranom. I tako smo, nakon Hagade, vezanih uz hranu, kao na primjer rinlaš među ćevabdžinica i slastičarni, izme- predavanja i diskusija kao mali pačići i fruštuk. đu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, pratili Elija koji nas je vodio u “bolji ži- možda ne baš između, nego sa strane, vot”, na večeru. Umorni, penjemo se po promatrajući sav taj svijet koji se mije- strmim stepenicama — vide se na slici i nja, prožima, leti iz jednog vremena u stvarno su strme — do hrane. neko sasvim drugo. Eli je za nas kon- Iznutra je prostor još primamljiviji, ferencijaše u “Aeroplanu” organizirao njam, njam, umjesto interijera i namje- sefardsku večeru. Kako bih vam što bo- štaja onima najgladnijima (ne i najmr- lje dočarala tu našu sefardsku večer, za šavijima) pričinjavale su se delicije svih početak pogledajte ulaz u restoran, jer vrsta, okusa i mirisa. on već podosta govori o onome što se Dakle, nismo još ni sjeli, a već nam FoTograFija: resToran aeroplan — nalazi unutra. konobar donosi domaći malinovac i ... inTerijer 35 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana Međutim, dvije druge kuhinje su se Nismo još ni pojeli, već nam stiže ina odgojena dama iz ine familije, pojela itekako stopile: sefardska i orijentalna. juha s albondigas (knedlima). Uz juhu sam i njihove irtulas jer ipak nije red, Sefardska je kuhinja bila prvotno medi- nam servira maces, beskvasni kruh. što će konobar poslije misliti o nama? teranska, ali tijekom stoljeća velik utje- I za kraj, da ne bi članak o hrani bio caj na nju izvršila je sredina u kojoj su bez recepta, ovdje stavljam link na vi- Sefardi živjeli i radili, slavili i tugovali, deo-recept pastela, pite s mljevenim tako da je sefardska kuhinja u Bosni pra- mesom, tipičnoga sefardskog jela koje va mješavina mediteranske i orijentalne se u bosanskim sefardskim obiteljima kuhinje. Mediteran je u Bosnu donio jelo najmanje jednom tjedno. Svaki voće i povrće, ribu, a Orijent je doprinos član obitelji dobio bi svoj pastel: manja dao svojim pitama (burikitas, pastel), djeca mali-pastelikju, veća djeca ve- mljevenim mesom umotanim u list vi- liki, roditelji najveći, djed i baka opet nove loze, u tikvicu, luk (japrakitos), nešto manji: kolesterol, srce, tlak... U kolače... U Sarajevu, u restoranu “Aero- video-receptu glavne protagonistkinje plan” (sljedeći put kad dođem u Saraje- su Lea Pintarić-Lili i Mira Altarac Ha- vo tražit ću od njih besplatni ručak zbog dji-Ristić koje kuhaju, pjevaju, pričaju reklame), taj se spoj jela, kultura i tra- priče i lijepo se zabavljaju pozivajući dicija posebno osjetio. I u eksterijeru i u nas u neka druga vremena. Poveznica interijeru, a prvenstveno u raznoraznim između prošlosti i budućnosti bila su delicijama. Pa da nastavimo s hranom: FoTograFija: preuzeTa s inTerneTa moja dva sinčića Janko i Juraj, koji su — maces i juha s albondigas konobar nam uz malinovac nosi i pre- video snimili i dotjerali. djelo: svatko od nas na tanjuru dobiva https://youtu.be/2oiEpR6OqQ0 jedno guevu inhaminadu (tvrdo kuhano Ok, neću pretjerivati, sve je stvarno jaje, kuhano u vodi s ljuskama luka; gue- Idem opet u Sarajevo, kažem vam, vrlo jako ino, možda još i inije nama koji vus inhaminadus moraju se dugo kuha- skoro. Možda samo na jedan sefardski toga dana nismo ručali. Čeka mladi ti), mijniku (malu pitu sa sirom), pohanu vikend ručak, pa natrag u okrutni svi- konobar da i juhu slistimo u trenu, i već tikvicu i svježu papriku kao dekoraciju. jet ove naše jadne i monotone zagor- nam nosi miješanu salatu (mediteran- Fotograiju mi je ustupila gladna supat- sko-zagrebačke kuhinje. ski utjecaj, očito) s maslinama, rajčica- nica Ivana Bošković iz Beograda. Naime, ma, tikvicama, lukom i puno kopra, a od bezbroj slika koje sam napravila upra- u sljedećoj posjeti našem stolu donosi vo za ovaj članak, ostala mi nije nijedna, nam japrakitos (orijentalni utjecaj, još sve su se izbrisale u mobitelu, dobro, očitije). Kao što se može vidjeti na fo- nisu se baš same izbrisale... tograiji koju mi je ustupila nešto mrša- vija članica gladne grupe kulturnjaka, Aleksandra Twardovska iz Poljske, radi se o miješanom mesu u izdubljenim ti- kvicama, luku i u listu vinove loze. Mo- ram priznati da su me se najviše dojmili upravo japrakitos, servirani uz kuhani krumpir i u izvanredno ukusnom, go- tovo pa nježnom sosu. Dijetalna večera, bez sumnje. Kad je stigao red na desert već smo jedva disali. Dobili smo irtulas, male suhe kolačiće koje su neki i ostavili jer FoTograFija: ivana boŠKoviĆ — predjelo jednostavno nisu više mogli. Ja, dobro 36 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana PRIČA O MACESU piŠe: naTaŠa barac bi se uvjerili da oni ne služe kruh s kvas- cem tijekom Pesaha. pRvi apaRat za pRoizvodnju Macesa Stotinama godina vrijedne ruke židov- ski žena radile su tijesto za maces, a onda je francuski Židov Isaac Singer 1838. godine izumio aparat koji je pro- izvodio maces i time smanjio vrijeme pripreme i omogućio masovnu proi- zvodnju macesa. Ali promjene tri tisuće godina stare vjerske tradicije nikada nisu bile jed- nostavne pa je izum Isaaca Singera po- stao vruće pitanje židovskih zajednica 19. stoljeća koje nisu mogle odlučiti je FoTograFija: preuzeTa s inTerneTa li ta novotarija dobra ili loša. Poznati ukrajinski rabin Solomon Kluger obja- vio je 1959. godine ljutiti manifest pro- tiv macesa koji je napravljen aparatima, Na početku je bilo... tijesto. Kada je egi- Pesaha, Židovi uklanjanju sve trago- dok je njegov šogor rabin Joseph Saul patski faraon napokon pristao pustiti Ži- ve kvasca iz kuće. Ortodoksni Žido- Nathanson stao u obranu tih aparata. dove da odu iz Egipta, oni su iz straha da vi otišli su i korak dalje, te jedu samo Brojne židovske zajednice diljem svije- bi faraon mogao promijeniti mišljenje u shmurah, “nadgledani” ili “čuvani” ta bavile su se ovim pitanjem — dok su takvoj žurbi napustili svoje domove da maces. koji se radi od zrna koje su Ži- jedni tvrdi da rukom rađeni maces daje nisu imali vremena pripremiti kruh za dovi čuvali od trenutka žetve kako bi toliko važan i potreban posao siromaš- dugi put koji je bio pred njima. Umjesto osigurali da zrna ni u kom trenutku nima, drugi su tvrdi da aparat za maces kruha, na svom su putovanju jeli mješa- nisu došla u kontakt s tekućinom koja pojeftinjuje proizvodnju i konačni proi- vinu brašna i vode koja je, nakon što je bi mogla dovesti do vrenja. zvod tako postaje dostupan svima, pa i bila ispečena, bila tanka i tvrda. Prema rabinskom zakonu, jednom onima najsiromašnijima. Ove rasprave Svakog Pesaha Židovi diljem svijeta kada se brašno pomiješa s vodom, tije- još uvijek traju u nekim ortodoksnim sjećaju se svojih predaka koji su lutali sto za maces mora se napraviti i ispeći zajednicama. pustinjom i u njihovu čast odriču se ko- u roku od 18 minuta — inače bi se tije- Manischewitz lača, torti, tijesta i kruha — svega onoga sto moglo početi dizati. Judaizam svo- — sinoniM za Maces što se radi s kvascem i jedu jedini kruš- ja pravila vezana uz kruh uzima vrlo ni proizvod koji smiju: maces. ozbiljno — izraelsko ministarstvo unu- Litavski imigrant Dov Behr otvorio je Tijekom tisuća godina priča o mace- tarnjih poslova izvelo je 2001. godine 1888. godine u američkom Cincinnati- su nije se mijenjala. Tjedan dana prije inspekcije u lokalnim restoranima kako ju prvu tvornicu za proizvodnju mace- 37 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana sa. Behr je promijenio i svoje prezime u Svakog Pesaha, na tradicionalnoj Seder Svjetski rekord u jedenju maces knedli Manischewitz te je svoju tvrtku nazvao večeri, židovske obitelji na sva četiri drži Joey Chestnut koji je pojeo 78 ma- “B. Manischewitz Company”. On je ra- kraja svijeta pričaju priču o židovskom ces knedli u samo osam minuta. Najve- zvio potpuno automatiziranu proizvod- egzodusu iz Egipta i jedu maces. Upra- ću maces knedlu u povijesti napravio nju macesa, te je do 1920. godine postao vo zbog macesa, Pesah se ponekad na- je kuhar Jon Wirtis iz sad-a. Njegova najveći proizvođač macesa na svijetu. ziva i Praznik beskvasnog kruha. ogromna maces knedla bila je teška Poštujući pravila košera, on je dnevno Ponekad roditelji sakriju dio macesa 193 kilograma a za izradu je iskoristio, proizvodio 1.25 milijuna četvrtastih ko- — to se naziva aikoman — i nagrađuju između ostaloga, 57 kilograma maces mada macesa. Uz njegovu popularnost djecu kada ga pronađu. Nezaobilazno brašna i više od tisuću jaja. rasla je i popularnost samog macesa. je i maces brašno od kojeg se rade broj- Više nije bilo nabubrenih macesa čud- ni specijaliteti, od kojih su sigurno naj- Recept za Maces knedle nih oblika iz domaće proizvodnje. Bu- poznatije macesknedle. Maces se ko- dući da je sam Manischewitz proveo 13 risti i u drugim brojnim receptima, na 2 jaja / 10 dgk maces brašna / dvije žli- godina proučavajući Talmud u Jeruza- primjer u pripremi kolača i lazanja. ce vode / četiri žlice kokošje masti / sol, lemu, čak i najstroži Židovi nisu mu Svaka židovska kuća ima svoj recept papar, sjeckani peršun mogli poreći autoritet u vezi macesa. za najbolje maces knedle ili knaydela- Istući jaja i zatim dodati ostale sastoj- Obitelj Manischewitz prodala je tvrtku ch, a ove su knedle poznate i kao židov- ke. Kada se svi sastojci spoje, masa 1990. godine za 42,5 milijuna dolara, a ski penicilin. Juha s maces knedlima treba neko vrijeme “odmoriti" u hlad- ovaj brand je još uvijek najpopularnija obično je vrlo jaka pileća juha u koju se njaku. Nakon toga se oblikuju knedle i vrsta macesa na svijetu. ukuhaju maces knedle. Maces knedle kuhaju u juhi dok ne nabubre i omek- Tijekom vremena pojavile su se i mogu biti vrlo meke i lagane ili čvrste šaju, po prilici 2 do 3 minute u već sku- druge tvrtke koje su proizvodile ma- i teške. Neke židovske kuharice čak go- hanoj juhi. Najbolje ih je jesti u goveđoj ces, a hrskavi tanki kruh postao je je vore o dvije vrste maces knedli: “onima ili pilećoj juhi. popularan i među nežidovima pa su koje tonu” i “onima koje plutaju”. tvrtke ubrzo počele proizvodi i ne tako tradicionalne vrste macesa — ljuti ma- ces, maces pokriven čokoladom, maces s karamelom itd. Proizvođači prate i sve najnovije trendove u prehrani pa se tako danas može kupiti i maces bez glu- tena i organski maces. Na kraju Drugog svjetskog rata, or- ganizacija the National Jewish Welfa- re Board naručila je u tvornici macesa (American Jewish Historical Society navodi da se radilo o tvornici Manisc- hewitz u New Jerseyu) maces u obliku velikog slova “V” kao simbol pobjede — Victory. Pobjednički maces dostavljen je američkim vojnim bazama za Seder večeru. Pesah je te 1945. godine počeo 1. travnja, pred sam kraj rata. sedeR večeRa i knaydelach Ali usprkos tehnološkog naprekta i ra- znih okusa, maces je i dalje hrana du- boko povezana s vjerskom tradicijom. FoTograFija: priča o macesu 38 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana PRIČA O ŽIDOVSKIM DUĆANIMA DELIKATESA piŠe: vesna domanY hardY Nedavno sam otputovala u New York sendvič koji se sastoji od više slojeva ta- sobom ili pojesti u samom lokalu u ko- vidjeti moju tek rođenu unučicu. Tamo mno crvenog pastramija između kriški jem su stolovi u dubini prostorije uvijek me zatekao i najveći američki praznik, raženog kruha nije nas razočarao. puni gostiju. Najpoznatiji specijalitet Thanksgiving (Dan zahvalnosti), koji svih takvih židovskih košer delikate- smo proslavili s prijateljima moje snahe snih dućana, bilo da su u New Yorku, i sina u Brooklynu, uz razna ukusna pri- Chicagu, Montrealu, Parizu, Sidneyu godna jela od kojih je najtradicionalniji ili drugdje, prvenstveno je usoljena go- — naravno — pečeni puran. vedina (poznata i kao corned beef), od- Prisna i topla atmosfera bili su mi nosno kriške tamno crvenog pastramija uvod, ali i uvid u bogatstvo ove velike s umakom od kuhane cikle i hrena, ili sveameričke tradicije koju su moji do- isto tako pripravljanim goveđim jezi- maćini prilagodili židovskim običajima. kom, uvijek uz raženi kruh. Oko stola, osim o gorućem svjetskom Gledano povijesno, radi se o oboga- problemu izbjeglica i povezano s tim ćenoj kuhinji istočnoeuropskih Židova, opasnog uspona krajnje desnice, razgo- većinom iz Rusije i Poljske, koji su od 17. vor se poveo oko ugodnije teme kad su stoljeća pomalo, a zatim u sve većem se svi raspričali o čarima tradicionalne broju tijekom 19. i početkom 20. stolje- židovske institucije, delikatesnih košer ća emigrirali u zapadnu Europu, obje dućana, poznatijima kao “njujorški ko- Amerike, Australiju ili Južnu Afriku. šer deli”. “Njujorški košer deli” (vrsta Sigurno je da je to bila najveća masov- dućana delikatesa sa stolovima gdje se na židovska seoba, istovremeno kad kupljeno ili naručeno može konzumira- je Amerika otvorila vrata emigraciji iz ti) sam po sebi je pojam, iako se takva Europe i kada su milijuni siromašnih vrsta dućana može pronaći i drugdje. FoTograFija: preuzeTa s inTerneTa odlazili zauvijek sa starog kontinenta u Naprimjer, jedan takav dućan posjetila potragu za boljim životom. Dolazeći iz sam u Montrealu, gdje je košer deli jed- Uobičajeno je za košer deli da se kod zemljopisno udaljenih zemalja, židov- na od najpopularnijih turističkih atrak- ulaza nalazi veliki šank/frižider gdje se ski useljenici su osim svoje vjere i kuhi- cija grada. Pred ulazom ove delikatesne mogu kupiti ili naručiti, razne košer de- nje imali i zajednički jezik jidiš, sličnu radnje, te nedjelje u ljetnom Montrealu, likatese kao naprimjer: usoljena gove- kulturu, zajedničke korijene i istu povi- protezao se beskrajno dugačak red lo- dina, pileća sjeckana jetrica, ukiseljeni jest. Njihov način ishrane postepeno se kalnih stanovnika i turista, svi strplji- krastavci, geilte ish, sjeckane haringe, prilagođavao američkim uvjetima zbog vo čekajući na pastrami sendvič. A kad maces, hala, bagel, boršč i ostali uobi- gradskog života i zbog obilne i jeftine smo nakon cijelog jutra hodanja i zatim čajeni specijaliteti uglavnom aškenaske ponude mesa i mesnih proizvoda, ne- čekanja u redu stigli do šanka, bogati kuhinje. Kupljeno možete ponijeti sa dostupnog u životu štetla. Isto je tako 39 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana novi život u neposrednoj blizini mno- izraelske kuhinje. Prirodno da židovska kih zadužbina za njegovu rekonstrukci- gobrojnih nacionalnosti pogodovao kuhinja, kao uostalom i ostale etničke ju, Njujorčani i dalje dobrovoljno saku- međusobnom prožimanju utjecaja. Po- kuhinje nije samo način ishrane već i pljaju sredstva. boljšan povoljnijim i drugačijim uvjeti- odraz ekonomskih okolnosti, tradicija, Do sada je muzej djelomično ospo- ma, aškenaski je način ishrane postao rituala, održavanja sjećanja, potvrda sobljen za posjete, ali samo u grupama popularan i stvorio percepciju o židov- identiteta i veza s prošlosti i korijenima, uz vodstvo nekolicine vodiča. Svaki od skoj kuhinji s obje strane Atlantika. Ve- pa prema tome simbol kontinuiteta. njih priča o jednoj od tema vezanih uz liku ulogu u stjecanju ove popularnosti Traganje za počecima košer delija način života imigranata u tim kućerina- odigrali su upravo židovske košer deli- odvelo me na istočnu stranu Donjeg ma. Izabrala sam grupu s predavanjem katesne radnje. Manhattana, oko ulica Delancy i Es- o ugostiteljskim radnjama nadajući se sex, kvarta u koji su mnogi useljenici iz da ću saznati o počecima košer delika- kako su nastali dućani s košeR istočne Europe tijekom 19. i početkom tesa. Čekajući na početak mog obilaska pRoizvodiMa? 20. stoljeća, nakon provedenih registra- razgledala sam knjige na temu židovske Potaknuta razgovorom na početku cija na otočiću Ellis, mogli jeftino iznaj- kuhinje u muzejskom dućanu. spomenute Thanksgiving večere, zain- miti stanove u ogromnim najamnim Na početku obilaska naše grupe vo- tirigiralo me zbog čega je nekad velika kućerinama. Većina takvih najamnih dič nas je odveo u podrum zgrade u popularnost njujorških košer delija u kuća, odnosno “tenement blokova”, vjerno rekonstruiranu pivnicu gdje se opadanju, pa kad mi je Nataša javila odavno je srušena, no jedna od posljed- predstavio i onda zatražio od svih u da će sljedeći broj “Ha-Kola” biti po- njih sačuvana je u izvornom stanju za- grupi da nešto kažu o sebi. Iznenadilo svećen židovskoj kuhinji, odmah joj hvaljujući nastojanju dviju žena, Ruth me da su, osim mene, svi bili Njujorča- predložih prilog o njujorškim košer Abrahams i Ann Jacobs, koje su još 1988. ni židovskog porijekla koji ponekad za delikatesnim radnjama. Jer pričati o uspjele nagovoriti gradske vlasti da vikend dolaze ovamo naučiti nešto o njima nije samo pričati o hrani, već o se “tenement” na broju 103., Orchard svojim precima. Polovinom 19. stolje- jednom antropološkom i sociološkom Street zaštiti i sačuva kao nacionalni ća ovaj su kvart zvali “malom Njemač- fenomenu. Kad sam malo bolje razmis- povijesni spomenik, odnosno danas kom” jer je najveći broj imigranata bio lila o temi židovske kuhinje općenito, “Tenement muzej”. Osim donacija veli- iz Njemačke. Među njima je bilo oko a u kojoj je njujorški košer deli samo 30 posto Židova koji su govorili jedi- jedan dragulj bogate baštine, otvorila no jidiš i pretežno pristizali iz štetlova. mi se pred očima sva njena nepregled- Mnogi od njih su se ovdje po prvi puta na neiscrpnost, posebno ako se pomisli susretali s delikatesnim radnjama koje na globalnu rasprostranjenost u zadnje su otvarali njemački doseljenici po dvije tisuće godina, a sukladno tome i uzoru na slične dućane u Njemačkoj na geografske i kulturološke utjecaje i (u Hrvatskoj poznatima kao dućani važnost klimatskih uvjeta. A kao da to mješovitom, nekad kolonijalnom, ro- sve nije dosta, treba još dodati često bom). Saznali smo da je u ovoj zgradi zaoštrene granice grupnih pripadno- stanovalo 7.000 doseljenika, pretpo- sti kao, na primjer, u Veneciji. Tu su na stavlja se ne u isto vrijeme. Uvijeti su istom trgu tri sinagoge, svaka pripada bili za današnje pojmove nezamislivi. drugačijoj povijesnoj grupaciji s druga- Na svakom katu bili su mali dvosobni čijom kuhinjom: aškenaskom, izvorno stanovi ili pojedinačne sobe u kojima siromašnijom kulturom Židova iz kli- su stanovale cijele obitelji. Kupaonica matski opore sjeveroistočne Europe ili nije bilo, a zahodi su bili u dvorištu. urbaniziranijih Sefarda mediteranskog Kad su neki dobrostojeći Njujorčani iz- bazena, sve prožete venecijanskom kul- vršili pritisak na gradsku vlast zahtije- turom kojoj su i same pridonijele. Sre- vajući poboljšanje uvjeta u najamnim ćom da su danas ove razlike sintetizira- kućama, pred kraj 19. stoljeća vlasti FoTograFija: priča o ŽidovsKim duĆanima ne u eklektičnoj šarolikosti i bogatstvu deliKaTesa — TenemenT museum su uvele zakon o obaveznom uvođenju 40 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana tekuće vode, kupaonica i zahoda na svakom katu. No umjesto poboljšanja uvjeta, mnogi su vlasnici radije presta- li iznajmljivati gornje katove budući da im je već samo iznajmljivanje dućana u prizemlju donosilo dovoljno proita. U novom svijetu, osim pivnica, nje- mački su doseljenici otvarali delika- tesne dućane koristeći obilnu ponudu mesa i mesnih prerađevina. Ugledavši se na njemačke primjere neki podu- zetniji židovski doseljnici shvatili su potrebu takvih radnji, ali s košer pro- izvodima. U vrijeme kad još nije bilo hladnjaka, način održavanja mesa i ostale lako kvarljive robe bilo je jedino putem soljenja, sušenja ili kiseljenja. Istovremeno s razvijanjem košer me- sne industrije, razvijale su se i ovi du- ćani koji su postali prva mjesta gdje je FoTograFija: priča o ŽidovsKim duĆanima deliKaTesa — KaTz židovska hrana bila vidljiva van kuće. Kako u židovskom načinu života sre- dišnje mjesto zauzima zajednički obrok legendaRni njujoRški katz i Danas ih još posluje nekih dvadesetak obitelji koji priprema ženska ruka, tek londonski blooMs u New Yorku ali nesumnjiv je utjecaj kad su ekonomski uvijeti zahtijevali da židovskih košer delija na prezentaciju i U Drugom svjetskom ratu kada su i žene nađu posao izvan kuće, postalo ponudu hrane u velikim gradovima. Židovi mlađih generacija mobilizirani je prihvatljivo kupovati hranu, pa čak Nedaleko Tenement muzeja, sasta- u američku vojsku, dolazi do sve veće s vremenom i jesti izvan kuće. A gdje la sam se s prijetaljima. Dogovor je bio aklimatizacije nekako istovremeno kad pogodnije nego u obližnjoj košer de- da zajedno posjetimo Katz, popularni “košer delikatesni dućani” gube privlač- likatesi. Na taj su način ubrzo “košer “njujorški košer deli”. Prijatelji Njujor- nost za židovski način života, posebno deli” postale mjesto izlaska i sastanaka čani, Jack i Cecily Salzman odmah su radi racionalizacije hrane i sve veće židovskih obitelji, pa čak i mjesto druš- me upozorili da Katz više nije košer već asimilacije druge generacije. Gledajući tvenog života. Posebno su važnu ulogu samo imitacija košer delija. Danas je retrospektivno, već u drugoj generaciji odigrale ovakvi dućani na Broadwayu Katz i prava turistička meta. Kažu mi židovski imigranti, većinom iz istočne gdje se redovito prije ili poslije predsta- da je razlog scena u ilmu “Kad je Harry Europe, uspijeli su ostvariti dosada naj- ve odlazilo u deli, i to ne samo židovska sreo Sally” u kojoj Meg Ryan glumi laž- uspješniju egzistenciju u dugačkoj povi- publika. Takvi su “deli” postali često ni orgazam nakon čega ostale mušterije jesti svog naroda. Nema sumnje da su u scena ilmova dvadesetih ili tridesetih naručuju isto što i ona. Kad smo ušli u tom prijelazu od lokalne ishrane istoč- godina i meta humora mnogih komi- prepuni Katz morali smo prvo proći kroz noeuropskih, uglavnom ruralnih, Aške- čara. Mlađim genercijama je odlazak u siguronosnu kontrolu na ulazu. Svi su naza na putu do svjetski poznate židov- košer deli imao istu važnost kao odla- stolovi bili puni pa smo jedva našli mje- ske kuhinje i jela veliku ulogu odigrale zak u sinagogu, posebno kad se uzme sta. Odmah do Katza je pekarnica sa sto- upravo dućani s delikatesama, poznatiji u obzir želja za što bržom aklimatiza- lovima u kojem se prodaju kniši. Nisam kao “Jewish Kosher Deli”. No opadanje cijom u novoj sredini. “Njujorški košer znala što su to kniši, ali sam ipak ušla u njihove popularnosti povezano je ta- deli” doživjeli su svoju najveću popu- radnju koja se vjerojatno uopće nije pro- kođer s promjenom načina ishrane i sa larnost od dvadesetih do pedesetih go- mijenila od početka 20. stoljeća. Povela soistikacijom židovskog stanovništva. dina 20. stoljeća. sam razgovor s mladim prodavačima 41 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana omsa i dalje radi u sjeverno-zapadnom kvartu Hampsteadu gdje su se izme- đu dva svjetska rata naselili europski umjetnici i intelektualci. U obližnjem kvartu u Hampstead Garden Suburbs stanuje i Claudia Ro- den, kulturni antropolog i autorica mnogih kuharica. U “Knjizi židovske hrane” (The Book of Jewish Food, Odi- seja od Samarkanda i Vilniusa do danas, izd. Penguin 1997) objavila je recept za soljenu govedinu, jedno od najvažnijih mesnih jela židovske kuhinje. U doba kad još nije bilo frižidera, ovako pri- pravljano meso bilo je način održavanja kao i ubijanja bakterija soljenjem i kva- šenjem u salamuri. U općenitu ishranu ovaj način konzerviranja mesa prihva- ćen je kao glavni element u ishrani voj- nika u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Recept claudie Roden za soljenu govedinu: Komad od oko 2 kg govedine od ma- ramice ili prsa ili lažnog bifteka u jed- FoTograFija: priča o ŽidovsKim duĆanima deliKaTesa — KaTz nom komadu uvaljati u pripremljenu mješavinu od 2 do4 češnja češnjaka, koji su mi objasnili što su to kniši i shva- li posjetitelji obližnje galerije, dok su se sjeckanih ili iscjeđenih, 3 žličice mje- tila sam da se radi o pečenim štruklima. bučne i brojne židovske obitelji tu oku- šanih mirodija, 2 lista lovora, 2 žličice Sljedeće nedjelje Jack i Cecily su me pljale oko nedjeljnog ručka. U london- zdrobljenog papra, 75 g smeđeg šećera, pozvali k sebi na na ručak na zapadnoj skim umjetničkim krugovima Blooms 175 g krupne morske soli, dvije žličice strani Manhattana. Sve što su ponudili je imao kultni značaj, ali je na sveopću salitre koji mesu daje privlačnu tamno stiglo je iz obližnje Carnegie delikatese žalost početkom devedesetih prošlog crvenu boju. Vilicom propikati meso na Broadwayu, uključivši i pečenje. Pri stoljeća zatvoren, navodno radi kršenja na nekoliko mjesta i položiti ga u čistu izvrsnom ručku raspričali su se o razlo- zakona kašruta. Navodno je jedan tali- glinenu ili emajliranu posudu. Prekri- zima zatvaranja njujorških košer delija. janski konobar odložio u frižider vrećicu ti meso vodom i pritisnuti tanjurom, Ispričala sam im sličnu priču o Bloomsu, svoje neprovjerene hrane. No pravi je pokriti krpom i spremiti u frižider ili košer delikatesnom dućanu/restoranu u razlog bio dakako komercijalne prirode, hladnu smočnicu. Što dulje meso stoji londonskom kvartu Whitechapel, loka- jer je istočni London preplavljen novim u salamuri to će više soli prodrijeti u ciji na koju su u 19. i početkom 20. stolje- valovima izbjeglica. Oko Whitechapel meso. Meso ostaviti u salamuri najma- ća doseljavali Židovi iz istočne Europe galerije sada žive većinom doseljenici nje 3 a najviše 10 dana. Mesu soljenom bježeći od pogroma u potrazi za boljim iz Bangladeša i Pakistana uslijed čega je 3 do 4 dana treba nekoliko puta promi- životom. Puno godina kasnije, kada su cijeli kvart poznat po azijskim restorani- jeniti hladnu vodu, a ako je bilo dulje u se odavno djeca ovih doseljenika snašla ma, baš kao što se džamije često nalaze salamuri, ostaviti da se moći preko noći. i odselila u imućnije djelove grada, Blo- tamo gdje su bile sinagoge. No za utjehu Prije kuhanja, kad se meso izvadi iz sa- oms je dugo radio i bio svjedok jedne tra- zainteresiranim posjetiocima Londona, lamure bit će klizavo pa ga treba dobro dicije. U Blooms su svakodnevno zalazi- jedna ilijala istočnolondonskog Blo- isprati u hladnoj vodi. 42 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana BLINTZES — ŽIDOVSKE PALAČINKE piŠe: naTaŠa barac Židovi se, kao ni u mnogim drugim Blintzes su zatim u 16. stoljeću propu- čokoladom, voćem povrćem, mesom, stvarima, ne mogu točno dogovoriti tovale iz Rumunjske u Ukrajinu. sirom i svime onime što vam padne na odakle potiču njihove omiljene palačin- Neki povjesničari hrane i gastrono- pamet ili što pronađete u hladnjaku ili ke — blintzes. mije pak smatraju da su blintzes nastali smočnici. Blintzes mogu biti predjelo, Uvriježeno je mišljenje da one poti- u Rusiji, Poljskoj ili istočnoj Europi. glavno jelo, prilog uz jelo ili desert. Ži- ču iz Rusije ili Poljske, ali Gil Marks u Prema tom mišljenju, riječ “blintz” dovi iz istočne Europe doveli su blintzes svojoj knjizi “Encyclopedia od Jewish dolazi iz jidiša od riječi “blintze” što u Ameriku i danas su te male palačinke Food” navodi da blintzes svoje podri- opet dolazi od ruske riječi “blinjets” što postale omiljene američke palačinke. jetlo vuku od Turaka, koji su tanku je deminutiv od “blin” odnosno pala- Jedna od priča o ovim tankim pa- palačinku (često punjeno) predstavili činka. Blintzes su bile vrlo popularne lačinkama govori i o tome da su špa- svijetu kada su pokorili Balkan u 14. iz više razloga. Relativno jeftino jelo njolski katolički kraljevi Ferdinand stoljeću. Marks navodi da su Rumunji moglo je nahraniti djecu u teškim vre- i Isabella, koji su Židove protjerali iz prvi te palačinke nazvali “placinta”, te menima a osim toga bile su popularne Španjolske, poštedili život židovskom da se ime kasnije promijenilo pod utje- i zbog mnogih slanih i slatkih varijaci- kuharu zbog njegovog nevjerojatnog cajem slavenskih jezika u “blintzes”. ja — blintzes se mogu puniti pekmezom, recepta za blintzes. DOBROVOLJNI PRILOZI ZA ŽIDOVSKU OPĆINU ZAGREBU Za socijalne potrebe: • Mira Hartl — u spomen na tetu Klaru Polak — 200,00 Kn • Lea Lustig — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 300,00 Kn • Mirjana Nick — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 300,00 Kn • Bojana Hodalić — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 300,00 Kn • Lea Goldner — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 300,00 Kn • Bjanka i Drago Auslender — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 300,00 Kn • Mirjam Kern — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 200,00 Kn • Renée Weisz Maleček — povodom smrti dr. Teodora Grünera — 300,00 Kn DOBROVOLJNI PRILOZI ZA DOM ZAKLADE LAVOSLAV SCHWARZ • U spomen na obitelj Perera — obitelj Perera iz Italije — 22.860,00 Kn 43 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana RE'EM HERTS: TRADICIJA MORA BITI BAZA SVAKE DOBRE KUHINJE piŠe: renaTa debeljaK Izraelska kuhinja nastala je na korijeni- ma raznih kuhinja koje su sa sobom do- nijeli Židovi iz cijelog svijeta u Izrael. U kulinarskim krugovima se stoga često vode rasprave o tome postoji li uopće izraelska kuhinja. Dok se s jedne strane kao izraelska spominje kuhinja nasta- la fuzijom arapskih jela s gastronomi- jom zemalja u kojima su živjeli Židovi koji su imigrirali u Izrael, s druge pak strane postoje zagovornici jedinstvene izraelske kuhinje koji ističu da neki od izraelskih specijaliteta ne postoje nig- dje drugdje na svijetu. Unatoč svim raspravama i dvojbama, izraelsku kuhinju bi mogli neslužbeno podijeliti na tri velike skupine: na ku- hinju Židova Aškenaza koji potječu iz srednje i istočne Europe, koja se teme- FoTograFija: re'em herTs Tradicija mora biTi baza svaKe dobre Kuhinje lji na jelima iz njihovih bivših domovi- na, Njemačke, Francuske, Nizozem- Orijentalni Židovi doseljeni iz musli- lovnicima su mediteranska i orijentalna ske, Poljske, Mađarske, Litve, Rusije i manskih država sa sobom su donijeli jela, salate od nasjeckanog povrća, jela drugih. Aškenazi su izraelsku kuhinju prehrambene navike iz Jemena, Iraka, od slanutka i patlidžana, meso s roštilja, obogatili juhama, ribama, gulašima, Irana, Afganistana te primjerice ze- jela od tankog tijesta začinjena kumi- složencima, ukiseljenim povrćem, mu- malja iz nekadašnje sovjetske središ- nom, sezamom, metvicom, peršinom, sakama, pečenjem, piroškama... nje Azije. češnjakom i maslinovim uljem. Sefardski Židovi, potomci Židova Za razliku od jela Aškenaza koja se O izraelskoj kuhinji nekada i sada protjeranih s Pirinejskog poluotoka u nudi samo u tradicijskim restoranima, popričali smo za ‘Ha-Kol’ s poznatim 15. stoljeću, koji su se u Izrael doselili iz kuhinja sefardskih i orijentalnih Židova chefom i vlasnikom beogradskog resto- južne Europe i sjeverne Afrike, izrael- je mnogo zastupljenija te prevladava u rana ‘Smokvica’, Izraelcem Re’emom skoj su kuhinji dali pečat kulinarske tra- izraelskim domovima, restoranima i za- Hertsom. Prije nego što je odlučio doći dicije Španjolske, Italije, Grčke, Turske, logajnicama. Zahvaljujući sefardskim i živjeti i raditi u Beograd te pokrenuti Egipta, Indije, Maroka, Libije i Tunisa. orijentalnim Židovima, na izraelskim je- kulinarski biznis, Re’em je pet godina 44 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana FoTograFija: re'em herTs Tradicija mora biTi baza svaKe dobre Kuhinje živio u Europi. On je u Parizu završio Budući da izraelska kuhinja ima razno- kulinarsku mješavinu različitih kultura kulinarski studij gdje je uostalom i ra- like utjecaje, Re’em kaže kako ne može- koja prerasta u ono što mi zovemo 'nova dio u restoranima, a nakon francuske mo govoriti o samo jednom pojmu tra- izraelska kuhinja'. Od te 'nove izraelske avanture radio je i u nekoliko restorana dicionalne židovske kuhinje. kuhinje' jelovnicima u mojim restora- u Pragu. Jelovnici u restoranu ‘Smokvi- “Kako židovski narod do prije šezde- nima često dodajem obilje svježeg po- ca’ sadrže i neke od najboljih delicija setak godina nije imao vlastitu državu, vrća koje jedemo i u Izraelu i naravno izraelske kuhinje. taj pojam je vrlo raznolik. Ono što je humus, te nekoliko začina kao što je “Smatram da u mom poslu ne postoji bila tradicionalna hrana Židovima u za'atar koji se mogu naći samo u Izraelu neko ‘najveće postignuće’, no bitno je da Maroku, sasvim je različito od onoga ili u susjednim zemljama”, kaže Re'em se tom poslu u potpunosti posvetiš. Uži- što su Židovi u Poljskoj smatrali tradici- i dodaje da je njegovo omiljeno tradici- vam u vođenju i vlasništvu restorana, te onalnim. Svatko je razvijao kulinarsku onalno židovsko jelo začinjena riba na kreativnim i inovativnim ideajama koje tradiciju ovisno o zemljama i mjestima marokanski način koju je njegova maj- su prerasle u biznis. No, ipak smatram u kojima su živjeli, naravno uz poštiva- ka pripremala svakoga petka. Od omi- da su najveći uspjeh u mom poslu ljudi s nje košer smjernica. Svi su Židovi koji ljenih izraelskih delicija ističe shawar- kojima radim i oni koji iz dana u dan uži- su došli živjeti u Izrael nastavili jesti i mu (izraelsku verziju gyrosa). vaju u našim delicijama”, otkriva nam pripremati hranu iz zemalja u kojima Izraelska kuhinja se, smatra, nepre- izraelski chef s beogradskom adresom. su prije živjeli tako da u Izraelu imamo stano razvija. 45 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana “Sve su tradicionalne kuhinje usredoto- sudu i stavite da se pirja na laganoj vatri maslinovim uljem, kuminom i peršinom čene na prošlost i svoje korijene. Proš- oko 45 minuta, dok gotovo sva voda ne kojem se ponekad dodaju i nasjeckana lost je uvijek polazišna točka i osnova ispari, a mrkva ne bude potpuno kuha- kuhana jaja. izraelske kuhinje. Pokušavamo je i na i dok se riba gotovo ne raspada na izRaelska salata — salata od sitno, dalje koristiti, možda iz nekih nostal- dodir. Probati umak i po potrebi dodati sitno nasjeckanog povrća među kojem gičnih razloga, iako to nije uvijek baš začine. Poslužiti s bijelim kruhom. su obavezno neoguljeni krastavci, uspješno. No, najvažnije je ipak njego- začinjena maslinovim uljem, limunom, vati tu tradiciju i nikada ju ne zaboravi- mladim lukom i peršinom, jede se kao ti”, smatra Re’em. neka od najpoznatijih malo jelo ili prilog. Pitamo Re'ema koji mu je dio Izraela i najpopulaRnijih kada je o gastro delicijama riječ najdra- izRaelskih jela: kebab — okruglice od mljevenog ži. “Moja kulinarska prijestolnica Izra- janjećeg mesa začinjene paprom, bagel — okruglo pecivo s rupom u ela je deinitivno grad Akra na sjeveru. kuminom i peršinom koje se peku na sredini. Postoje razne varijante bagela, Što god da tamo pojedete, ne možete drvenim štapićima na roštilju. ali najčešće se radi o pecivu posutim pogriješiti!”. sezamom ili makom. knackknick — kolač od smjese Re’em Herts je za čitatelje ‘Ha-Kola’ drobljenih vala s okusom vanilije, odlučio otkriti i recept za omiljeno jelo blintzes — male, deblje palačinke s oraha i kakaa, začinjene s vinom koji se njegove obitelji. kvascem koje se jedu slane ili slatke, s formira u salamu, suši i reže na ploške. voćem, tučenim vrhnjem i sirupom od začinjena židovsko jabuka. Maces — beskvasni kruh koji se — MaRokanska Riba tradicionalno sprema i jede na Pesah. (jelo koje se tradicionalno jede u petak bouRekas — vrsta bureka trokutasta navečer u mojoj obitelji): oblika od tankog tijesta. Bourekas Malabi — slatki puding s medom, može biti punjen špinatom, jajima, pire bademima i vodicom ruža koji se sastojci: krumpirom, začinjen lukom i peršinom proizvodi i kao instant proizvod. • 1.2 kg bijele ribe s kostima izrezane na te često posut sezamom. pita — okrugli plosnati kruh, lepinja porcije od kojih svaka porcija ima po boRsch — juha od cikle. s kvascem koja se jede kao prilog ili 300 grama bogato nadjevena. • 4 ljute crvene papričice hala — tradicionalno pecivo od • jedna mrkva narezana na tanke ploške dizanog tijesta s jajima u obliku okrugle schawaRMa — komadići mesa • 6 do 7 oguljenih svežnjeva češnjaka ili dugoljaste pletenice različitih veličina ovčetine ili puretine koji se režu s • 100 ml extra djevičanskog maslinovog koje se jede na Šabat i ostale blagdane. pečenja na uspravnom, rotirajućem ulja roštilju te najčešće s humusom, cholent — složenac, šolet od mesa • 100 g svježeg korijandera tahinijem i salatom stavljaju u malu pita i povrća, krumpira, graha, luka, • 2 žlice mljevene crvene paprike ili veliku lafa lepinju. češnjaka koji se tradicionalno jede na • 1 čajna žlica kumina Šabat. shakshuka — jaja na oko pečena na • sok od jednog limuna podlozi od kuhanog umaka od pirea i • morka sol za bolji okus FalaFel — pržene okruglice od brašna svježih rajčica, začinjena mljevenom slanutka s pikantnim začinima koje način pRipReMe: slatkom crvenom paprikom, paprom i se jedu u lepinji (pita) s humusom, češnjakom. Posoliti ribu i preliti ju sokom od limu- tahinijem te salatama ili ukiseljenim na. Ostaviti riblju marinadu da stoji oko povrćem, ali i pommes-fritesom. shishlik — komadići janjećeg ili 30 minuta. U plitkoj širokoj posudi sla- junećeg mesa nabodeni na drvene goldene joich — kokošja ili pileća gati povrće, a na vrh staviti narezane štapiće i pečeni na roštilju. juha s povrćem, s knedlama ili rezancima. dijelove ribe. Pomiješati maslinovo ulje tahini — pasta od prženih, mljevenih s paprikom i kuminom te preliti po ribi. huMus — namaz od kuhanog i sjemenki sezama. Dodati pola šalice vode i soli. Pokriti po- pasiranog slanutka začinjen tahinijem, 46 časoPis: ha-Kol הקול siječan–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana PUTOVANJE KROZ KNJIGU RECEPATA MOJE BAKE ELE piŠe: laila Šprajc obiteljsku kuharicu pa pozivam sve za- • Mliječna žoz hala (za 10 osoba) interesirane da uđu u zabačene kutke ½ kg brašna za dizno tijesto / ½ kg oš- vlastitih domova i sjećanja u potrazi za trog brašna / 4 jaja (dobro istući) / ½ starim receptima baka i djedova. putra (rastopiti u ½ l mlijeka) / ½ dl Stara požutjela knjižica moje bake Ele s U nastavku donosim nekoliko recepa- ulja / 2 suha kvasca / 2 praška za pecivo mnoštvom rukom pisanih recepata od ta za koje se nadam da će vam se svidjeti. 1 velika žlica soli / 4 velike žlice šećera malena je bila jedno od mojih najdražih štiva. Bila je drugačija od lektira, Alana Pomiješati na suho sve sastojke i zaliti s • RUSKITAS Forda i udžbenika. Odisala je ljubavlju putrom rastopljenim u mlijeku. Miksati i sjećanjima na neka prošla vremena. 10 dag šećera / 10 dag oraha / 20 dag mikserom dok se ne počne odvajati od Tek sam kasnije shvatila kakvo bogat- putra / 30 dag brašna / 1 žumanjak posude. Zaliti s uljem i dobro izraditi stvo sadrži i što mi osobno znači. malo soli / šećer u prahu za posipanje rukom. Ostaviti da se diže 30 minuta Iako sam veliki gurman, skromna su pa napraviti halu (pletenicu), prema- Zamijesiti i razvaljati tijesto. Pomiješa- moja postignuća u spravljanju jela. No, zati žumanjkom i posipati sezamom ili ti orahe i šećer i zaliti provrelim mlije- ne priječi me to u potrazi za izvornim makom. Peći 15 min na 200 stupnjeva kom. Dobro promiješati i ostaviti da se receptima židovskih domaćica, kuha- te zatim još 25 minuta na 160 stupnjeva. ohladi. Načiniti roščiće, krajeve spajati rica i kuhara (ne treba smetnuti s uma stanjeno. Kolač peći i paziti da ne pota- • tišpišti ili havla di hanuka da su često kuhari autori ukusnijih i mni. Nakon što se pečeni kolači malo čarobnijih gozbi od kuharica). Način na sastojci / 1,5 čaše ulja / 1 čaša vode / ohlade, treba ih uvaljati u štaub šećer. koji pripremamo hranu u nama nosi us- oko 3 čaše brašna / naribana kora jed- (Elza Goldner, iz Doma zaklade Lavo- pomenu na naše pretke i donosi dašak nog limuna slava Schwarza) onoga što više nemamo, a ipak nastoji- siRup / 300 grama šećera / 3 male šali- mo održati. Gdje god nalazimo židov- • toRta od palačinki ce vode / sok od pola limuna sku kuhinju, nalazimo i životne priče 12 ½ dag putra / 12 ½ dag šećera koje su se, kroz običaje i tradiciju, odr- Ulje i vodu prokuhati. U to dodati braš- 5 jaja / 2 ½ žlice brašna / 2 dl mlijeka žale. Naša tradicijska kuhinja nudi nam no i miješati tako da se dobije tijesto, golemo bogatstvo, a kvalitetu dugogo- Putar dobro izmiješati, dodati šećer, koje ni u kom slučaju ne smije biti tvrdo. dišnjih recepata jamče naše obitelji. žumanjke i sve dobro izmiješati, pa do- Kada se tijesto malo ohladi, izliti ga u Iako su mnoga jela naših predaka dati brašno, mlijeko, promiješati te do- prikladan pleh, žlicom izravnati tijesto nestala s današnjih jelovnika, znate li dati snijeg od bjelanjaka. po plehu, izrezati ga na kocke ili rom- što biste opet voljeli kušati ili spraviti? Palačinke peći po mogućnosti na boide i staviti da se peče. Pečeno je kad Čime biste iznenadili goste za neku od putru ali ne na otvorenoj vatri, ispeći tijesto porumeni. Za sirup, stavite vodu svečanih večera? Biste li bili u moguć- samo s jedne strane i oprezno skinuti da provrije, u nju stavite šećer, pustite nosti naći sve sastojke i kuhati u moder- na tanjur pa posipati mljevenim orasi- da još malo vrije, ali ne previše. Dodaj- noj kuhinji današnjice? ma ili ribanom čokoladom ili marme- te sok od limuna i pustite da sirup još U nadi da naši stari recepti neće pasti ladom, a zadnju posipati vanil šećerom, jednom proključa, te tako vruć prelijte u zaborav i da ćemo ih moći ostaviti u kada je gotovo staviti sve u ror. Najbolje preko tijesta. nasljeđe i budućim generacijama, želja je jesti vruće. dobaR tek! beteavon! mi je prikupiti materijale za Židovsku Ela Čerkovski (iz obiteljske kuharice) 47 časoPis: ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 tema broja: hrana KOŠER VINO POMALO OSVAJA SVIJET Vino koje se proizvodi u njegovom vino- šala”, govori uz smijeh Maria Pellegrini. piŠe: F. c. gradu potpuno je organsko, bez aditiva Nudi nas s vinom koji je ponos njezine i drugih dodataka. Proizvodnju pažljivo vinarije Chianti Classico 2010 Reserve, nadzire rabin koji s dva svoja suradnika ali budući da nije Židovka pa ne smije dolazi iz Jeruzalema u nadzor vinogra- dirati košer vino, za otvaranje butelje da i proizvodnje. Da bi vino bilo košer, zove svog pomagača Yossija Metzgera. Proizvodnja vina ima tisućuljetnu po- čitavu proizvodnju moraju nadzirati or- Pellegrini i njezin suprug Daniele Della vijest kroz koju se razvijala i usavršava- todoksni Židovi (muškarci) a vino mora Seta svoja košer vina izvoze u sad, Izra- la. Vino je važan dio i židovskih obreda imati pečat agencije za nadzor košer el i druge zemlje. Godišnje izvoze izme- — s vinom se dočekuje i ispraća Šabat, a proizvoda ili rabina koji ima dozvolu iz- đu 35 i 45 tisuća boca vina. vino je važan dio Pesaha i nekih drugih davanja košer certiikata. Prema židovskim zakonima, samo tradicija. U Izraelu se vino proizvodilo Vingorad Parnassah prostire se na vjernici mogu proizvoditi košer vino još u davnih dana, a jedna izraelska vi- sedam hektara i godišnje proizvodi iz- a Daniele Della Seta je Židov ali ne po- narija nedavno je u prodaju pustila prve među 50 i 60 tisuća boca vina. U ponu- štuje sva vjerska pravila. Zbog toga su butelje vina Maravi, proizvedenog od di su crvena, bijela i rose vina a prodaju morali unajmiti košer nadzornike koji se drevnih sorti na način kako se to radilo se u Parizu, Berlinu, Bruxellesu, Pana- brinu za sve faze proizvodnje košer vina. u biblijsko doba. Da bi Židovi mogli piti mi i Rio de Janeiru. “U Italiji postoji stotine vrsta vina, a vino ono mora biti košer. Ideja o košer Alexandre Sartene nije u mladosti košer vina nisu dobila zasluženi status. vinogradima širi se danas i izvan grani- razmišljao o karijeri u vinogradarstvu Naš cilj je da proizvedemo košer vino, ca Izraela, pa ih tako možemo pronaći i ali vino je ipak bilo negdje u krvi obitelji. s tipičnim i najboljim karakteristika- u Europi. Njegov djed, poštar, imao je mali vino- ma toskanskog vina”, objašnjava Ma- Vlasnik jedinog francuskog košer vi- grad u kojem je mali Alexandre stjecao ria Pellegrini. nograd ima velike planove usprkos broj- prva iskustva o proizvodnji vina. A njezin suprug, potomak stare tali- nih prepreka s kojima se suočava. Sartene je živio u Parizu i radio kao janske židovske obitelji, na ovaj se na- “Ideju o košer vinu smatram fantastič- savjetnik u marketingu kada je 1993. čin upoznaje sa Židovima koji dolaze nom”, objašnjava židovski vinogradar, nakon što je posjetio vinograd u blizini iz svih krajeva svijeta u posjet Toskani vlasnik jednog od samo tri stopostotnih Jeruzalema dobio ideju o pokretanju ko- i njegovom vinogradu. košer vinograda u svijetu izvan Izraela. šer vinograda. Trebalo mu je nekoliko “Često mi postavljaju brojna pitanja Posjet Jeruzalemu inspirirao je Francu- godina i proračun od milijun eura da bi o vinu, mojoj obitelji. Uvijek se iznena- za Alexandrea Sartenea da pokrene treći se taj san ostvario. “Moj poslovni plan de kada otkriju košer vinograd na mje- košer vinograd na svijetu izvan Izraela. je milijun boca vina godišnje”, zaklju- stu na kojem to nisu očekivali”, kaže Sartene svoj vinograd na jugu Francu- čuje Sartene. Della Seta. ske od milja zove “kibuc” iako on služ- Još jedan košer vinograd nalazi se beno nosi hebrejsko ime Parnassah (što skriveni u prelijepoj Toskani a njegova znači imovina). Vino se u ovom vinogra- vlasnica Maria Pellegrini priznaje da du radi isključivo u skladu s drevnom tra- “moraš biti lud ako želiš napraviti košer dicijom koja datira od prije 3 tisuće godina. vino u Toskani”. “Vino i masline su najstariji košer proi- “I drugi su pokušali napraviti košer zvodi, a vino ujedno ima i mitski karak- vino, ali to nije jednostavno. To nije ter”, smatra Sartene (49). 48 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a KUNST I PREMERL — NAJUSPJEŠNIJI TRENERI NOGOMETNE SEKCIJE U MAKABIJU piŠe: Fredi Kramer Riječ je o Branku Kunstu i Danielu Pre- merlu, dvojici slavnih reprezentativaca Jugoslavije i Zagreba, koji su od Ma- kabija stvorili momčad koja bi, da nije došlo do krvavog Drugog svjetskog rata, postala prvoligaška momčad u društvu najpopularnijih zagrebačkih sastava — Građanskog, haŠK-a i Concordije. Pod njihovim stručnim vodstvom Makabi je svake sezone napredovao, prelazivši iz razreda u razred, da bi 1941. godine bio spreman za saveznu ligu. Židovski aka- demičari i građani osnovali su društvo Makabi pred rat 1914. godine kao isklju- čivo “gombalačko društvo”, sa svrhom širenja tjelesnoga odgoja među Židovi- ma. No, rat je prekinuo rad društva. Po- FoTograFija: momčad maKabija iz 1925. godine novno se započelo s radom 1919. godine pa je u to vrijeme osnovana i nogomet- na sekcija, zaslugom dr. Ivana Spitzera, Kao podsjetnik organiziranoga rada, s dr. Ivo Spitzer, Ladislav Kraus, Bru- dr. Antuna Kohna, Eugena Nemšića i naročitom brigom za juniore, objav- no Jelinek, Aleksander Gjöry, Ivica drugih članova društva. U tri godine ljujemo ovu fotograiju prve seniorske Mondschein. digla se momčad Makabija iz III. razre- momčadi Makabija iz 1925. godine. Na Uprava Makabija se tridesetih godina da u I., postigavši u prvenstvenim natje- fotograiji slijeva udesno stoje na igra- prošlog stoljeća odlučila se za vrhunski canjima zavidne rezultate. Naročito se lištu haŠK-a u Maksimiru: Leo Kraus, stručni rad i angažirala Branka Kunsta i isticao njegov izvrsni podmladak, koji Mirko Fuchs, Alfred Heves, Vlado Ne- Daniela Premerla. I nije pogriješila, ova je svojedobno zauzimao drugo mjesto u umann, Zvonko Fuchs, Zvonko Kraus, dvojica stručnjaka i svojedobno prvo- juniorskom kup-prvenstvu Zagreba. Emil Fenihl, Dragan Kraus, Milan Šorš, klasnih reprezentativaca, u potpunosti 49 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a su opravdali povjerenje i doveli darovi- tu momčad pred vrata savezne lige. Kao junior, Branko Kunst igrao je bra- niča i spojku. Bio je odičan graditelj igre i svoje bogato iskustvo je uspješno pre- nosio na darovite nogometaše Makabi- ja. Rođen je u Zagrebu 21. lipnja 1904. , a od milja zvali su ga “Grlica”. Igračku karijeru započeo je u juniorima haŠK-a 1919. godine, a 1922. počeo je nastupati za prvu momčad. Čak 17 godina nosio je dres zagrebačkih akademičara s kojima je osvojio prvenstvo Jugoslavije u sezoni 1937/38. Od svih nogometaša haŠK-a imao je najduži staž. Igračku karijeru završio je 1939. godine. Za reprezentaci- ju Jugoslavije odigrao je sedam utakmi- FoTograFija: Kao Trener maKabija, daniel premerl, zavrŠio je 1941. godine igračKu Karije- ca. Potom je radio kao trener. Njegovi ru u dresu zagrebačKe viKTorije. na slici se vidi KaKo prima česTiTKu za 20 godina igrač- Kog sTaŽa od predsjedniKa viKTorije na igraliŠTu gradansKog. treninzi bili su sistematski, od vratara do lijevoga krila. Bili su to satovi nogo- metne estetike i jednostavne ilozoije, a svaki trening pratili su u velikom broju klasičnog stila između dva svjetska rata. taktičar, vrsan tehničar i najizdržljiviji ljubitelji nogometa razne životne dobi. Rodio se u Pregradi kraj Krapine 23. si- trkač. Daniel Premerl imao je u punoj Igračima je uvijek prilazio s dozom po- ječnja 1904. godine. Jedini je kao no- mjeri sve te osobine. Bio je zaista pravi štovanja i u svakom od njih gledao naj- gometaš nastupao do 1941. za najbolje “stroj” momčadi. Po uzoru na njegova prije čovjeka pa tek onda nogometaša. zagrebačke klubove, koji su se natjecali suvremenika, jednoga od legendarnih Rijetko, gotovo nikada, nije vikao na u prvenstvu Jugoslavije. Jedini je igrač junaka atletskih staza, inskog dugopru- igrače iako je bilo i onih koji su zabuša- koji je igrao za tri najbolja zagrebačka gaša Pava Nurmija, Premerla su navija- vali na treningu. Ako je nešto i primije- nogometna kluba izmneđu dva svjetska či, zbog njegove izdržljivosti, stalnog tio, očinski je prišao tom mladom igraču rata: igrao je za haŠK, Concordiju a bio pokreta i neumorna trčanja prozvali i skrenuo pažnju na pogrešku. je i član slavnog Građanskog. U dresu “Nurmi”. Premerl je zaista bio nogomet- Branko Kunst bio je sjajan nogometaš Concordije je 1930. osvojio naslov prva- ni Nurmi. Bezbroj puta je u jednoj prilici i trener, a prije svega veliki čovjek. Da- ka Jugoslavije. raščišćavao opasnosti pred svojim vra- nas su nastupila neka druga nogomet- Kao igrač bio je brz, elastičan i ne- tima, a malo zatim je već uputio oštar na vremena. Vrijeme Branka Kunsta i vjerojatno izdržljiv, igrao je najviše na udarac na vrata protivnika. njegovih suigrača davno je prošlo, ali poziciji srednjega braniča. Tadašnja Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao uvijek valja isticati pozitivne primjere uloga srednjega braniča, ili bolje reći je od 1925. do 1932. godine 29 utakmica. iz pojedinih sportskih karijera kao što srednjaka, bitno se razlikovala od ulo- Sudionik je Olimpijskih igara u Am- je bila velika karijera Branka Kunsta. ge koju u sadašnjem sustavu igra sred- sterdamu 1928. Za reprezentaciju grada Igrao je dugo i bio je suigrač mnogih nji pomagač, zapravo srednji branič. Zagreba odigrao je od 1924. do 1935. 22 najboljih igrača haŠK-a, kao što su bili Prijašnji srednjak bio je glavni oslonac utakmice osvojivši u kupu gradova zlat- Ico Hitrec, braća Zinaja, Karlek Friedri- momčadi. Prostor njegove aktivnosti ni pehar Kralja Aleksandra 1925. i 1926. ch, Medarić, Leinert i drugi. Preminuo bio je vrlo širok. Protezao se, zapravo, Na Olimpijskim igrama u Amsterdamu je u Zagrebu 1. rujna 1983. godine i po- od vlastitoga obrambenog prostora do 1928. igrao je tako dobro da su jedne kopan je na groblju Mirogoj. protivničkog šesnaesterca. francuske novine objavile njegovu ka- Posljednji trener Makabija bio je Da- U ono vrijeme srednji pomagač tre- rikaturu uz tekst: “Najbolji centarhalf niel Premerl, najbolji hrvatski pomagač bao je biti mudar i dosjetljiv igrač, dobar svijeta”. Imao je nekoliko vrlo prima- 50 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a mljivih ponuda za nastavak karijere u Nema kluba takvih klas, Makar da je mali on inozemstvu. No, nije htio otići iz Zagre- Kaj ni doživel gorki čas Noga mu je kak kanon! ba jer je bio zaljubljenik u glavni grad Batine jesu dobra škola Hrvatske. Preminuo je u svom najdra- Kak se za fusbal dobi vola V gužvi on se saki cajt žem Zagrebu 1. listopada 1975. godine. Jako dobro more snajt Pokopan je na groblju Mirogoj. A belo plavi kak klub jači Kad već oće imat mira Najuspješniji teneri nogometne sek- Vu tomu se i prednači Blesuru onda simulira. cije Športskog društva Makabi Branko Pojedinec svesten od njih je saki Kunst i Daniel Premerl imali su u svom Dve tri o njima rekel bu taki! Halcentersko sredi mesto djelovanju punu podršku čelnika Druš- Drži Rudo borme čvrsto tva, što im je sigurno značajno pomoglo Filip Steiner golman snažen Ne popušta ni za meter da su uspjeli ostvariti tako vrijedne i do- Dečko feš i dost kuražen Igra kakti taksometer bre rezultate. Bili su po mnogočemu u Z loptom spreten svakog časa Vleče napred tabor naši svom radu slični. Obojica rođeni 1904. Hiće se na nju kakti klobasa. Da za nim se bogme praši. godine, po zanimanju bili su bankovni činovnici, vješti u knjigovodstvu, po Protivniku sakom Filip je kula, Loptu vije po terenu svemu bili su uzor mnogim generacija- Bože dogodi se nekad i fula. Nije loptu strgal jenu ma nogometaša i trenera. Ako loptu primit ne ftegne Vu momente takve one Prijatelji nogometne sekcije Maka- Jel, kriv on ak v mrežu pobegne? Lopte trga kak balone bija, članovi židovske općine, Danielu Igra kakti laf od Faksa Premerlu objavili su u počast ovaj tekst Kriv se bu našel vu ti vura Nigda on Vam ne smalaksa na kajkavskom jeziku, pod naslovom Dakak da kriva je nečija frizura. Kakti s mišom on je mačka “Makabi znutra i zvana i kak se o nemu Zobel dakak da on je krivi Tude kosti mu igračka pripoveda”. U ovom broju Ha-Kola Zakaj ga ne držiš norc pišivi? Da je silen on vu štartu objavljujemo nekoliko “kitica”. Pitajte ju, negvu Martu. Pustiš ga na elver pače, (...) Ja već imam pune gače! Makabijeva momčad slavna, Zobel dečko on je muder Na koncu budem rekel svim Poznata je već odavna Zato veli nemu Bruder Makabi kak je da je dobar tim Poznati su belo plavi Ja ti budem dragi Vlatko Prvak jeste svoje klase Zborbe svoje i po slavi. Rekel borme čist vu kratko Kaj to znači to već zna se. Naj tulko jesti, gleč trbuh Zišli na glas vu jeden mah Već si debel kakti puh Zaigrali jeste kak već hvala. Sikom kakti trepet, strah Len si postal kakti hrček Izneveril nas nije niti jeden Igraju dečki kakti vu šali, Već si debel kakti trček! Svaki od Vas bil je vreden. Vleču se bodi kak i pokali. Navek tak složno navek tak svesno Čkomi Vlatko gora ona Ne bu vam nigda išlo tesno. Punoput dobili venca Dečko to je od betona Urugvajcov konkurenca. Če protivnika on vam svati Puno je klubov prignulo glavu Pomogni mu sveta mati. Makabi mu odnesel negvu je slavu Punoput mora se reći, Taj si more mirne vere Puno je glavu prignulo doli I tenši kraj znali zvleći, Dat popevat miserere! I priznali jesu da mi smo bolji. Al to svakom reć je smeti, Bolšim se klubom i to pripeti. Njegov partner dečko feš Igrali uvek lepo i fer Nije drugi nego Flesch Em ste ljudi niste raki Pa kaj zato ak dobili gola, Narasel Vam on je mali Bravo i napred vi PRVAKI! Bila to halt kakti smola. Ali zato gadno pali 51 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a PRVA KOORDINATORICA EU-A ZA BORBU PROTIV ANTISEMITIZMA Židovske skupine već odavno traže tom, te drugim institucijama i odgovara- piŠe: naTaŠa barac imenovanje posebnog izaslanika za jućim organizacijama civilnog društva. antisemitizam kako bi se i na taj način “Kada kanarinac ne pjeva, Europa je pojačala borba protiv rastućeg antise- u krizi”. mitizma u Europi. U sad-u već neko Dva dana nakon svog imenovanja, Negiranje Holokausta u Europskoj vrijeme postoji takva osoba a tu funkci- Katharina von Schnurbein održala je uniji je zločin ali do sada je samo 13 ze- ju posebnog izaslanika za borbu protiv svoj prvi službeni govor na simpoziju u malja-članica primijenilo europsko za- antisemitizma trenutačno obnaša Ira Europskom parlamentu. Simpozij na- konodavstvo koje to zabranjuje, kazala Forman, koji je nedavno dao kratak in- zvan “Židovski doprinos europskoj kul- je početkom prosinca Katharina von tervju za Ha-Kol. turi i europskim vrijednostima” organi- Schnurbein, nedavno imenovana prva Katharina von Schnurbein kazala je zirala je Europska koalicija za Izrael. Korodinatorica eu-a za borbu protiv da je dopredsjednik Timmermans vrlo U svom je govoru nova koordinatori- antisemitizma. posvećen ovom pitanju te želi pojačati ca usporedila situaciju Židova u Europi Njemica Katharina von Schnurbein konkretne korake. On sam je nedav- s onom kanarinca u rudniku. “Kada ka- već je dugi niz godina viša dužnosni- no jasno rekao da Europa bez Židova narinac više ne pjeva, Europa je u krizi”, ca Europske komisije, a do sada je bila ne bi bila Europa, ističući veliki i va- rekla je. zadužena za koordinaciju dijaloga s cr- žan doprinos Židova Europi u brojnim Ovaj izraz odnosi se na povijesnu ulo- kvama, vjerskim zajednicama i nevjer- područjima. gu kanarinaca u rudnicima — sve dok je skim organizacijama. “Antisemitizam se često krije iza an- ptica pjevala, rudari su znali da imaju Nakon svog imenovanja ona je odre- ticionizma. Fizička sigurnost Židova dovoljno zaliha zraka za disanje. Ako bi dila četiri glavna područja svog rada a prva je zadaća Europe, posebice u tre- kanarac uginuo, rudnik bi odmah bio to su učenje o Holokaustu, borba protiv nutku kada veliki broj Židova razmišlja evakuiran. govora mržnje na internetu, osigurava- o tome da napusti Europu iz straha za Katharina von Schnurbein govorila nje primjene postojećih zakona o zloči- svoju sigurnosti. Nakon napada u Pa- je i o prijetnjama židovskom životu u nima iz mržnje i promoviranje različi- rizu sigurnost je briga čitavog našeg Europi te potrebi organiziranja sustava tosti i nediskriminacije. društva”, istaknula je Von Schnurbein. “rane uzbune”. Prvi dopredsjednik Europske komisije Maltežanin David Friggieri imenovan Na simpoziju su govornici iz raznih Frans Timmermans i povjerenica za pra- je koordinatorom za borbu protiv mr- zemalja Europske unije isticali veliki do- vosuđe Vera Jourova u listopadu su naja- žnje prema muslimanima. prinos Židova europskoj kulturi i vrijed- vili da će unutar Komisije imenovati dva Zadaća novih koordinatora bit će da nostima, navodeći i brojne primjere za to. koordinatora s posebnim zadaćama koje na “zabrinutosti židovske i muslimanske Svi su u svojim govorima također nagla- se odnose na pitanja vezana uz antisemi- zajednice Europsku komisiju upozore na šavali da “bez Židova nema ni Europe”. tizam te mržnju prema muslimanima. političkoj razni te pomognu u koordini- Židovske organizacije u Europi po- “Te dvije osobe imat će samnom di- ranju napora borbe protiv rasizma, kse- zdravile su imenovanje Katharine von rektan kontakt. Tako da će se sve ono nofobije i drugih oblika netolerancije”. Schnurbein na mjesto koordinatorice što vas muči odmah biti na mom stolu”, Koordinatori će surađivati sa svim ze- za borbu protiv antisemitizma u Europi. objasnio je Timmermans. mljama članicama, Europskim parlamen- 52 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a “ŽELIM ZNATI ZAŠTO SU UBIJENI MILIJUNI ŽIDOVA” godilo, kao što sam ja to upravo učinio”, zdravstvenog stanja optuženog, suđenje piŠe: j. b. kazao je vidno uzbuđeni Schwarzbaum. će biti ograničeno na dva sata dnevno. Hanning, koji se brani šutnjom, izbje- Hanning je jedan od četvorice neka- gavao je pogledati Schwarzbauma i nije dašnjih čuvara iz Auschwitza, kojima u U njemačkom gradu Detmoldu u veljači pokazao nikakvu reakciju na njegov narednim mjesecima započinju sudski je počelo suđenju Reinholdu Hannin- iskaz. Bivši čuvar u Auschwitzu imao je procesi. Sve do nedavno, tužitelji su bili gu (94), jednom od čuvara Auschwitza, 20 godina kada se 1942. godine pridru- dužni dostaviti dokaze da su optuženici optuženom za sudjelovanje u ubojstvu žio ss-ovoj jedinici u koncentracijskom bili izravno uključeni u ubojstva, ali to se najmanje 170.000 ljudi. logoru, a tamo je bio sve do lipnja 1944. promijenilo 2011. nakon donošenja pre- Prvog dana suđenja svjedočio je Leon Priznao je da je bio čuvar u logoru, ali od- sude protiv Johna Demjanjuka kada je Schwarzbaum (94), jedan od preživjelih bio navode o tome da je pomagao u uboj- sudac zaključio da su njegove aktivnosti žrtava Auschwitza koji je u Holokaustu stvima. Optužnicu je podiglo tužiteljstvo kao tadašnjeg čuvara u logoru izravno izgubio 35 članova svoje obitelji. Leon u Dortmundu na zajednički zahtjev 40 značile i njegovo sudjelovanje u masov- Schwarzbaum vrlo je mirno pričao o tužitelja iz Mađarske, Izraela, Kanade, nim ubojstvima. Prošle godine njemač- užasima koje je doživio i vidio u logo- Velike Britanije, sad-a i Njemačke. ki je sud osudio Oskara Groeninga (94) ru, a kada je završio sa svojim iskazom “Hanning je kao čuvar bio upoznat s na četiri godine zatvora kao sudionika u okrenuo se optuženom i rekao: “Želim metodama ubijanja u koncentracijskom ubojstvu oko 300.000 ljudi u Auschwi- znati zašto su ubijeni milijuni Židova”. logoru i svojim djelovanjem u svojstvu ču- tzu. Poznat kao “knjigovođa ss-a”, Gro- “Uskoro ćemo obojica stajati pred naj- vara pridonio je funkcioniranju mašineri- ening je bio odgovoran i za brojanje nov- višim sucima — recite svima što se do- je ubijanja”, stoji u optužnici. Zbog lošeg čanica oduzetih od zatvorenika. PAPA FRANJO U RIMSKOJ SINAGOGI piŠe: K. l. Papa Franjo u siječnju je prvi puta u u kojima je istican velik napredak u od- vjerom, osobito s trima glavnim mono- svojstvu poglavara Katoličke crkve po- nosima između katolika i Židova u po- teističkim vjerama — judaizmom, ka- sjetio rimsku sinagogu Tempio maggi- sljednjih 50 godina. tolicizimom i islamom”, rekao je Papa, ore, te je tom prigodom osudio nasilje u Franjo je, nakon Ivana Pavla i Bene- istaknuvši postojanje “neraskidivih ime vjere. dikta XVI., treći papa koji je posjetio veza između Židova i kršćana”. U iznimno dobro čuvanoj sinagogi, rimsku sinagogu. “Sukobi, ratovi, nasilje i nepravde koja se nalazi uz rijeku Tibar, izmjenji- “Nasilje koje ljudi provode jedni pro- otvaraju duboke rane čovječanstva, vali su se psalmi na hebrejskom i govori tiv drugih u suprotnosti je s bilo kojom koje nas pozivaju da se još više angaži- 53 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a ramo na miru i pravdi. Ni nasilje ni smrt tu u kojemu zajedno živimo. To može- sa svima koji su preživjeli Holokaust”, neće nikada imati zadnju riječ pred Bo- mo postići samo zajedno”. pogledavši pritom prema grupi talijan- gom”, rekao je papa Franjo. Glavni rimski rabin Riccardo di Segni skih Židova koji su preživjeli nacističke “Vjera ne stvara mržnju. Vjera ne osudio je nasilje “koje se opravdava fa- logore i koji su sjedili u prvim redovima prolijeva krv. Vjera poziva na dijalog”, natičnim vizijama nadahnutim vjerom”. sinagoge. rekla je predsjednica rimske Židovske “Šoa nas uči da nam je potreban Papa je svoj govor, koji je više puta zajednice Ruth Dureghello, te dodala: maksimalan oprez kako bismo brzo re- prekidan pljeskom, završio hebrejskim “Nadamo se da će ova poruka doprijeti agirali u obrani ljudskog dostojanstva “šaloM alejheM” (MiR s vaMa). do brojnih muslimana koji zajedno s i obrani mira”, kazao je Papa, upotri- nama dijele odgovornost, kada je posri- jebivši hebrejsku riječ za Holokaust. jedi angažman na boljem svijetu, svije- Papa Franjo također je izrazio “bliskost BERLINSKI ZOOLOŠKI VRT PRIZNAJE GREŠKE IZ PROŠLOSTI piŠe: F. c. Tijekom Drugog svjetskog rata, berlin- U to doba, berlinski zoološki vrt bio je Bisti bivšeg direktora zoološkog vrta ski zoološki vrt bio je jedna od prvih mjesto društvenih događanja, mjesto na Lutza Hecka bit će dodana pločica na njemačkih institucija koja je odlučila kojem su Berlinčani odlazili da bi “bili vi- kojoj će biti objašnjene njegove veze s izbaciti svoje židovske vlasnike — čak đeni”, a dioničari nisu dobivali dobit od nacistima, iako su neke skupine traži- i prije nego što je to zatražio nacistički prodanih ulaznica, već su umjesto toga la da se njegova bista ukloni. Heck je režim. Danas, 70 godina nakon tih do- imali besplatan ulaz za sve članove svo- bio direktor zoološkog vrta od 1932. do gađaja, najstariji zoološki vrt u Njemač- jih obitelji. Osim toga, dioničari zoološ- 1945. godine. koj objavio je kako se namjerava suočiti kog vrta uživali su i ugled zbog toga što Sadašnji direktor Andreas Knieriem sa svojom ulogom tijekom razdoblja na- su novčano podržavali ovu instituciju. kazao je da novi planovi neće moći cističke Njemačke. Velika turistička atrakcija glavnog ispraviti greške počinjene u prošlosti, Židovski dioničari zoološkog vrta grada Njemačke namjera organizirati ali je istaknuo da zoološki vrt želi biti morali su se odreći ili prodati svoje stalnu izložbu koja će rasvijetliti ulogu primjer za budućnost. dionice još 1938. godine, a Židovi su koju je berlinski zoološki vrt imao u po- Uprava berlinskog zoološkog vrta bili izbačeni i iz uprave zoološkog vrta. moći antisemitskom režimu. Izložba je također obećala donirati 200.000 Procjenjuje se da je jedna trećina od će biti u Kući antilope a trebala bi biti eura za program stipendija za izraelske 4.000 dionica zoološkog vrta pripada- otvorena za javnost 2016. godine, pre- znanstvenike u Njemačkoj. la Židovima. ma organizatorima. 54 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a PREMINUO VELIKI ARTHUR WEIDENFELD piŠe: F. c. odvijali su se tijekom devet mjeseci. Ve- idenfelda u svom švicarskom dvorcu. lika Britanija primila je gotovo 10 tisuća Weidenfeld je i sam organizirao brojna djece, većinom židovske, iz Njemačke, kulturna događanja i prijeme na kojima Austrije, tadašnje Čehoslovačke i Poljske. se okupljala krema svjetskog političkog, Djeca su bila smještena kod udomitelj- javnog i kulturnog života. Volio je žene, skih obitelji, u hostelima, na farmama. što dokazuju i brojni brakovi, stvarao je Često su ta djeca bili jedini članovi svojih svoju međunarodnu mrežu ljudi, bio je obitelji koji su preživjeli Holokaust. Židov fasciniran katoličanstvom, a bri- Weidenfeld je u Beču studirao di- tanski su mediji često isticali da je on plomatske odnose a onda je, pred sve “židovski emigrant koji bolje poznaje većom nacističkom prijetnjom, morao britanski establišment od samih Bri- ostaviti roditelje, prijatelje i cijeli život i tanca”. Arthur Weidenfeld bio je i veliki FoTograFija: arThur weidenFeld otići u nepoznato. U Veliku Britaniju sti- cionist te veliki ilantrop. gao je 1938. godine kada je imao 19 go- Ali Weidenfeld se tijekom svog du- dina. Radio je za bbc, a već 1949. osno- gog života uvijek sjećao da su ga dobri Lord Arthur Weidenfeld, 96-ogodišnji vao je zajedno s Nigelom Nicolsonom ljudi spasili kada je bio ugrožen. Upravo britanski Židov, izdavač i ilantrop, pre- svoju izdavačku kuću. Ubrzo nakon zbog toga nedavno je osmislio i inan- minuo je u siječnju u Londonu. Izdavač- toga, uzeo je slobodnu godinu i radio cirao projekt za spas kršćanskih izbje- ka kuća koju je osnovao prije više od 60 kao politički savjetnik prvog izraelskog glica koji bježe iz Sirije i Iraka kako bi godina Weidenfeld&Nicholson objavi- predsjednika Haima Weizmanna. Na- na taj način “vratio dug” onima koji su la je da je Weidenfeld “do samog kraja kon povratka u London počeo je objav- njega spasili za vrijeme Holokausta. bio uključen u rad tvrtke i bio velika in- ljivati djela velikih autora i imena — od “Imam dug koji moram vratiti. A to se spiracija svim djelatnicima”. Suradnici Charlesa de Gaule do papa Ivana Pavla odnosi i na toliko drugih mladih koji su Lorda Arthura Weidenfelda ističu i nje- II. i Henrya Kissingera. Visoku titulu bili u Kindertransportima”, rekao je Ar- govu dobrotu i strast prema knjigama. lorda dobio je 1976. godine. thur Weidenfeld objašnjavajući razloge Ali kako je židovski dječak koji je sti- svoje misije i osnivanja fonda “Weiden- vRaćanje duga gao u London bez novaca postigao ta- feld Safe Havens Funds”. kav uspjeh? Arthur Weidenfeld nikada nije zabo- Prva misija fonda bila je organizacija Arthur Weidenfeld rođen je 1919. go- ravljao svoje porijeklo i zalagao se za transporta 150 sirijskih kršćana koji su dine u Beču i bio je jedan od nekoliko razvijanje međuvjerskog dijaloga te za čarterom prevezeni u Poljsku. Ovaj pro- tisuća djece spašenih u tzv. “Kindertran- dobre odnose između Europe i Izraela, gram je izazvao niz kritika zbog toga sportu”. Kvekeri i drugi kršćani organizi- a popis njegovih prijatelja uključivao je što iz programa isključuje muslimanske rali su transporte djece kako bi na taj na- npr. i papu Ivana Pavla II. kojeg je često izbjeglice. “Ne mogu spasiti cijeli svijet. čin židovsku djecu spasili od nacista uoči posjećivao u Castel Gandolfu. Poznati Neka drugi učine što mogu za muslima- i na samom početku Drugog svjetskog arhitekt Norman Foster organizirao je ne”, kazao je tada Weidenfeld braneći rata. Transporti za spas židovske djece proslavu 90-og rođendana Arthura We- svoj projekt. 55 časoPis: Ha-Kol הקול siječanj–veljača 2016. broj izdanja: 143 iz žoz-a impresum: glavna urednica: naTaŠa barac / uredniŠTvo: nives beissmann, darija alujeviĆ, dean Friedrich / broj izdanja: ha-Kol 143 / siječanj–veljača 2016. / TeveT / ŠvaT / adar i 5776. / obliKovanje i priprema za TisaK: Tessa bachrach-KriŠToFiĆ, dina milovčiĆ, FranKa TreTinjaK (nji3) / glasilo ŽidovsKe zajednice u hrvaTsKoj / izdavač: ŽidovsKa opĆina zagreb / palmoTiĆeva 16, 10000 zagreb p.p. 986 / Tel: 385 1 49 22 692 / Fax: 385 1 49 22 694 / e-mail:
[email protected]/ za izdavača: dr. ognjen Kraus / issn 1332-5892 / izlaŽenje ha-Kola FinancijsKi poTpomaŽe savjeT za nacionalne manjine republiKe hrvaTsKe / preTplaTa u TuzemsTvu: 100 Kuna godiŠnje, za inozemsTvo 200 Kuna, na Žiro račun Kod zagrebačKe banKe d.d. , Trg bana josipa jelačiĆa 10, 10000 zagreb, broj: 1101504155, iban: hr6423600001101504155 u KorisT ŽidovsKe opĆine zagreb, palmoTiĆeva 16, 10000 zagreb, a iz inozemsTva: acconT owner: ŽidovsKa opĆina zagreb, palmoTiĆeva 16, 10000 zagreb, banK: zagrebačKa banKa d.d., Trg bana josipa jelačiĆa 10, 10 000 zagreb/ accounT number: 1500260173/ iban: hr4923600001500260173 / swiFT: zabahr2x / TisaK: oFFseT TisaK np gTo d.o.o glasilo ŽidovsKe zajednice u hrvaTsKoj | בטאון קהילת יהדי קרואטיה