Tomislav Ladan – Wikipedija
Prijeđi na sadržaj
Izvor: Wikipedija
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan
Rođenje
1932-06-25
25. lipnja
1932.
Smrt
12. rujna
2008.
(76 god.)
Zanimanje
književnik, kroatist, prevoditelj i polihistor
Nacionalnost
Hrvat
Normativni nadzor
wiki
podatci
VIAF
HE
HBL
Portal o životopisima
Tomislav Ladan
Ivanjica
25. lipnja
1932.
Zagreb
12. rujna
2008.
),
hrvatski
leksikograf
etimolog
prevoditelj
književni kritičar
književnik
Životopis
uredi
uredi kôd
Ladan je rođen u Ivanjici, gdje je njegov otac činovnik bio premješten za kaznu zbog političke privrženosti
Stjepanu Radiću
Hrvatskoj seljačkoj stranci
Svoje djetinjstvo i školovanje je proveo u Bosni i Hercegovini, gdje je diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Sarajevu
1958.
godine.
Dok je studirao na njega su veliki utjecaj ostavili
Rikard Kuzmić
Henrik Barić
koji su uz
Matu Džaja
odgovorni za Ladanovo usmjerenje prema
filologiji
Za vrijeme filoloških studija podjednako se posvetio proučavanju klasičnih jezika uz
slavistiku
germanistiku
Nakon diplomiranja, kako nije, unatoč svojoj želji, dobio radno mjesto na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je neko vrijeme kao privatni predavač, tumač,
novinar
, urednik za stranu književnost u izdavačkom poduzeću, sve dok se na osobni poziv
Miroslava Krleže
1961.
ne zapošljava u
Leksikografskom zavodu u Zagrebu
, današnjem Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje će ostati do posljednjih dana.
Putovao je u mnoge europske i izvaneuropske zemlje (
Egipat
Kanada
Island
Kina
) kao tumač ili predavač, ili radi proučavanja živih jezika i
leksikografije
. Uredno djeluje kao esejist, kritik, prozaik, prevoditelj i leksikograf, koji je za četvrt stoljeća u LZ "Miroslav Krleža" napisao stotine enciklopedijskih jedinica s područja
kroatistike
, opće
etimologije
skandinavistike
, te engleske i njemačke književnosti.
Bio je član
Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika
Preminuo je u 76. godini života nakon duge i teške bolesti.
Književni rad
uredi
uredi kôd
Znatan dio Ladanova rada zauzimaju prijevodi pjesničkih,
dramskih
, proznih i filozofskih djela s grčkog, latinskog, engleskog, njemačkog, švedskog i norveškog. Tako je preveo sa starogrčkog dijelove
Biblije
(Evanđelja), Eshilovu
"Orestiju"
, Euripidovu
"Medeju"
Aristotelovu
"Metafiziku"
"Nikomahovu Etiku"
"Fiziku"
"Politiku"
; s latinskog djela hrvatskih latinista,
Ovidija
Descartesa
Dantea
, Petrića, Aurelija Augustina; s njemačkog
"Sagu o Niebelunzima"
; sa švedskog djela Bergmana i Strindberga; s norveškoga
Henrik Ibsena
; s engleskog razna djela
T. S. Eliota
E. Pounda
W. Shakespearea
, te po jedno djelo
Normana Mailera
Virginije Woolf
Jamesa Jonesa
Vladimira Nabokova
Herberta Marcusea
Maxa Horkheimera
U uvodnoj rečenici ovoga kratkog predgovora rečeno je o Tomislavu Ladanu da je "esejist, kritičar, polihistor, prozaik i prevoditelj". Već bi i s obzirom na tako široko ocrtan profil ovaj suvremeni klasik književnog znanstva i književnosti zasluživao opširnu monografiju, u kojoj bi se potanko analizirale sve osobine što ih posjeduju tako razvrstani tipovi književnog stvaraoca. Pa premda individualnost pisca nije moguće dijeliti - nedjeljivost je još po drevnoj Boetijevoj odredbi jedno od bitnih obilježja individualnosti - preglednost nam nalaže takav postupak, sve ako će rečeni združeni tipovi biti tek naznačeni u najkraćim crtama.
Ladanovi radovi koji imaju za temu jezikoslovlje, jezikoznanstvo i jezikotvorstvo nisu brojni, ali su zato veoma utjecajni. Odnosi se to poglavito na oštru kritiku takozvani "rječnika dviju Matica", naslovljenu "Centaurski rječnik centaurskog jezika"; temeljnu studiju o hrvatskome standardnom jeziku "
Hrvatska književna koine
", 1971., te na golemu poligrafiju "Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo", u kojoj razlaže, na sustavan način i na preko 1100 stranica, sve temeljne pojmove ljudskoga opstojanja preko etimologije u hrvatskom i glavnim europskim i svjetskim jezicima-od Boga do globalizacije. Drugo izdanje ovog djela izašlo je pod ponešto promijenjenim naslovom "Život riječi: etimologija i uporaba" na skoro 1300 stranica 2009. godine.
Jedini Ladanov roman
"Bosanski grb"
1975.
) intelektualistička je proza koja jedva može zadovoljiti kriterije "romana", čak i u postmodernističkoj poetici. Iako protkana motivima hrvatske sudbine na prostorima središnje Bosne (
Kupres
, Travnik,
Livno
,..), ova virtuozna konstrukcija je zapravo bliža "anatomijama" ili hibridnim kompozicijama renesansnih pisaca poput
Roberta Burtona
ili
Rabelaisa
, no reperspektivizirana eksperimentalnim žarom
Joycea
i svjesnom gradnjom i razgradnjom mikromotiva, ironiziranjem klišea "pripovjedačke Bosne" i poigravanjem stilističkim izričajima - od uzvišenoga do opscenog. Moglo bi se reći da je glavni "junak" (ako se uopće može govoriti u tim kategorijama) "Bosanskoga grba" -
hrvatski jezik
Kao esejist, Tomislav Ladan je našao svoj pravi genre. Enciklopedijsko znanje i analitička strast najbolje dolaze do izražaja u slobodnoj formi eseja, u kojoj se stapaju aforistička oštroumnost, ludička zaigranost mogućnostima jezika te autorov spisateljski vitalizam: Ladan je "strpao" u eseje obilje raznorodnih tema, od uloge psovke u književnosti i dominantnih svjetonazora europskoga srednjovjekovlja do meditacije o umiranju i smrtnosti. Po svom habitusu nesklon tradicionalnim književnim žanrovima (poeziji, drami,
romanu
), Ladan se suvereno izražava u mediju u kojemu se stapaju "rubni" književni izrazi kao
esej
aforizam
, kritika i slobodna poligrafija. U kritici je dao sjajne raščlane klasika kao što su Broch, Musil i Faulkner, dok je
hrvatsku
(i
srpsku
, kao i
bošnjačku
) književnost zadužio preobiljem analiza kojima je podvrgao i mnoge potpuno marginalne književne uratke - često na konsternaciju "objekata" književne anatomije ovoga nepodmitljivoga kritika.
Djela
uredi
uredi kôd
Zoon graphicon
, Sarajevo, 1962.
Premišljanja
, Zagreb 1964.
U škarama
, Zagreb 1965.
Ta kritika
, Zagreb 1970.
Bosanski grb
, roman, Zagreb 1975.
Pjesništvo, pjesme, pjesnici
, Zagreb 1976.
Parva mediaevalia
, Zagreb 1983.
Izabrana djela
, PSHK, knj. 157/III, Zagreb 1991.
Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo
, Zagreb 2001. (2. izdanje Život riječi
: Etimologija i upotreba, Zagreb 2009.)
Etymologicon: tumač raznovrsnih pojmova
, Zagreb 2006.
Prijevodi
uredi
uredi kôd
Ovidije
Ljubavi, Umijeće ljubavi i Lijek od ljubavi
, Zagreb: Znanje, 1973.
Saga o Nibelunzima
, Zagreb: Znanje, 1975.
Aristotel
Nikomahova etika: prijevod s izvornika, bilješke i rječnik nazivlja
, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
Aurelije Augustin
O državi Božjoj Sv.1
, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1982.
Aristotel:
Metafizika
prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)
, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1985.
Aristotel:
Fizika:
prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)
, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1987.
Aristotel:
Politika: prijevod s izvornika i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki)
, Zagreb: Globus, 1988.
Descartes
Razmišljanja o prvoj filozofiji
, Zagreb: Demetra, 1993.
Aurelije Augustin,
O državi Božjoj Sv. 2
, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1995.
Aurelije Augustin,
O državi Božjoj Sv. 3
, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1996.
Nagrade
uredi
uredi kôd
1971.
Nagrada Ivan Goran Kovačić
2009.
Nagrada Kiklop
2011. Nagrada Kiklop
Izvori
uredi
uredi kôd
Mirko Marjanović
, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas,
Matica hrvatska
Sarajevo,
HKD Napredak
Sarajevo
, 2001.
Bašić, Nataša, "Uspomeni Tomislava Ladana",
Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 5. Br. 5
, Ožujak 2010: 507.
Odluka o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika
Arhivirana inačica izvorne stranice
od 11. siječnja 2006. (
Wayback Machine
PDF
Umro Tomislav Ladan
Index.hr
, 12. rujna 2008., posjećeno 15. travnja, 2017.
Vanjska poveznica
uredi
uredi kôd
Logotip Wikicitata
Wikicitati
imaju zbirke citata o temi
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan
Nataša Bašić: U spomen- Tomislav Ladan
Dobitnici
Nagrade Ivan Goran Kovačić
1965.
Petar Šegedin
Orfej u maloj bašti
1966.
Ranko Marinković
Kiklop
1967.
Meša Selimović
Derviš i smrt
1968.
Miroslav Krleža
Zastave
1969.
Rafo Bogišić
O hrvatskim starim pjesnicima
1970.
Drago Ivanišević
Glasine
1971.
Tomislav Ladan
Te kritike
1972.
Karlo Štajner
7000 dana u Sibiru
1973.
Marko Ristić
Turpituda
1974.
Jure Franičević Pločar
Vir
1975.
Oskar Davičo
Rituali umiranja jezika
1976.
Mirko Božić
Colonnello
1977.
Danilo Kiš
Grobnica za Borisa Davidoviča
1978.
Marijan Matković
Ogledi i ogledala
1979.
Jure Kaštelan
Divlje oko
1980.
Jara Ribnikar
Život i priča
1981.
Sreten Asanović
Noć na golom brdu
1982.
Vojin Jelić
Doživotni grešnici
1983.
Mihailo Lalić
Dokle gora zazeleni
1984.
Marin Franičević
Povijest hrvatske renesansne književnosti
1985.
Ivan Aralica
Duše robova
1986.
Matko Peić
Ljubav na putu
1987.
Irena Vrkljan
Marina ili o biografiji
1988.
Vesna Krmpotić
Brdo iznad oblaka
1989.
Borislav Pekić
Atlantida
1990.
1991.
1992.
1993.
Ranko Marinković
Never more
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
Slavko Mihalić
Pandorina kutija
1999.
2000.
Aleksandar Flaker
Književne vedute
2001.
2002.
Josip Vaništa
Knjiga zapisa
2003.
Nedjeljko Fabrio
Triemeron
2004.
Renato Baretić
Osmi povjerenik
2005.
Danijel Dragojević
Žamor
2006.
Dubravka Oraić Tolić
Muška moderna i ženska postmoderna
Ivana Sajko
Rio bar
2007.
Zdravko Zima
Lovac u labirintu
2008.
Josip Mlakić
Tragom zmijske košuljice
2009.
Anka Žagar
Stvarnice, nemirna površina
2010.
Zoran Kravar
Uljanice i duhovi
2011.
Dubravka Ugrešić
Napad na minibar
Hrvatska književnost
Renesansa
Džore Držić
Šiško Menčetić
Dominko Zlatarić
Hanibal Lucić
Dinko Ranjina
Mikša Pelegrinović
Mavro Vetranović
Nikola Nalješković
Marko Marulić
Juraj Šižgorić
Petar Hektorović
Marin Držić
Brne Karnarutić
Petar Zoranić
Jerolim Vidulić
Marin Kaboga
Nikola Dimitrović
Barok
Ivan Gundulić
Ivan Bunić Vučić
Ignjat Đurđević
Stijepan Đurđević
Junije Palmotić
Fran Krsto Frankopan
Petar Zrinski
Katarina Zrinski
Ivan Belostenec
Pavao Ritter Vitezović
Juraj Habdelić
Matija Divković
Bartol Kašić
Petar Kanavelić
Antun Kanižlić
Katarina Patačić
Prosvjetiteljstvo
Matija Antun Reljković
Andrija Kačić Miošić
Filip Grabovac
Matija Petar Katančić
Tituš Brezovački
Vlaho Stulli
Romantizam
Dimitrija Demeter
Ljudevit Gaj
Ivan Mažuranić
Matija Mažuranić
Petar Preradović
Pavao Štoos
Stanko Vraz
Realizam
August Šenoa
Eugen Kumičić
Ante Kovačić
Ksaver Šandor Gjalski
Vjenceslav Novak
Josip Kozarac
Silvije Strahimir Kranjčević
Musa Ćazim Ćatić
Modernizam
postmodernizam
Ivo Vojnović
Antun Gustav Matoš
Vladimir Vidrić
Dragutin Domjanić
Milan Begović
Vladimir Nazor
Janko Polić Kamov
Fran Galović
Vladimir Čerina
Tin Ujević
Miroslav Krleža
Antun Branko Šimić
Ivan Goran Kovačić
Marija Jurić Zagorka
Sida Košutić
Ivo Andrić
Vladan Desnica
Dragutin Tadijanović
Mak Dizdar
Ranko Marinković
Tomislav Ladan
Ivan Aralica
Miro Gavran
Dobavljeno iz "
Kategorija
Hrvatski književnici
Hrvatski romanopisci
Hrvatski esejisti
Hrvatski novinari
Hrvatski prevoditelji
Hrvatski književni kritičari
Životopisi, Banja Luka
Hrvatski jezikoslovci
Hrvatski kroatisti
Leksikografi LZMK-a
Aforisti
Hrvatski filolozi
Skrivena kategorija:
Stranice s automatskim izračunom dobi osobe
Tomislav Ladan
Dodaj temu